Američki Vrhovni sud u ponedeljak saslušava argumente u slučaju koji se tiče društvenih mreža, slobode govora i vladinih napora da spriječi širenje dezinformacija na internetu.
Slučaj pred najvišom sudskom instancom u Americi pokrenut je nakon tužbi republikanskih sekretara za pravosuđe u Luizijani u Mizuriju koji tvrde da su vladini zvaničnici otišli predaleko u svojim zahtjevima od društvenih mreža da suzbiju dezinformacije o vakcinama i izborima.
Niži sud je prošle godine ograničio sastanke i komunikaciju nekih vodećih zvaničnika Bajdenove administracije i vladinih službi sa kompanijama u čijem vlasništvu su društvene mreže, čiji cilj je bio da se moderira sadržaj na platformama.
Međutim, sudije Vrhovnog suda su u ponedeljak bile skeptične u pogledu tužbe u kojoj se dvije države i pet korisnika društvenih mreža, pozivaju na slobodu govora.
Sudije su se u pitanjima usredsredile na to da li podnosioci tužbe imaju adekvatnu pravnu osnovu da tuže, te na koje načine je vlada nanijela štetu. Konzervativni sudija Džon Roberts rekao je glavnom tužiocu Luizijane Bendžaminu Aginagi da vlada nije "monolitna" i kada vrši pritisak, platforma ili medij mogu da "se obrate ljudima, vjerovatno u vladi i kažu: 'Tjeraju me da uradim ovo' ili mogu da izraze neslaganje sa odlukom vlade.
Ne propustite: "Dipfejk" snimci - neregulisano područje u američkoj predsedničkoj kampanjiSudije su se u pitanjima usredsredile na to da li podnosioci tužbe imaju adekvatnu pravnu osnovu da tuže, te na koje načine je vlada nanijela štetu. Konzervativni sudija Džon Roberts rekao je glavnom tužiocu Luizijane Bendžaminu Aginagi da vlada nije "monolitna" i kada vrši pritisak, platforma ili medij mogu da "se obrate ljudima, vjerovatno u vladi i kažu: 'Tjeraju me da uradim ovo' ili mogu da izraze neslaganje sa odlukom vlade.
Kozervativni sudija Semjuel Alito izrazio je zabrinutost zbog pritiska zvaničnika administracije na društvene mreže koje, kako je naveo, tretiraju kao "podređene", od njih zahtjevaju odgovore, prinuđuju ih da budu "partneri" i "osuđuju" kada su nezadovoljni.
"Ne mogu da zamislim da federalni zvaničnici imaju taj pristup štampanim medijima", rekao je Alito.
Advokat Sekretarijata za pravosuđe Brajan Flečer rekao je sudijama da vlada ne može da koristi prijetnje da suzbije slobodu govora, ali "ima pravo da govori za sebe", informisanjem, ubjeđivanjem ili kritikovanjem pojedinaca. Objasnio je i kontekst, odnosno "da je to bio period kada su hiljade Amerikanaca umirale svake nedelje, i postojala je nada da bi vakcinisanje svih moglo da zaustavi pandemiju".
"I postojala je zabrinutost da se Amerikanci informišu o vakcinama sa tih platformi i da one promovišu loše informacije" rekao je Flečer, na šta je Alito odgovorio da zna da su ciljevi bili dobri, ali da sumnja da bi federalna vlada tretirala štampane medije na isti način.
Konzervativni sudija Bret Kavano sugerisao je da takve interakcije možda nisu neoubičajene i da ima "ljudi u vladi zaduženih za medije koji ih redovno zovu da ih kritikuju". Aginaga je je poteze administracije nazvao "maltretiranjem".
Liberalna sutkinja Ketandži Braun Džekson navela je hipotetički scenario u kojem bi društvene mreže dozvolile objave u kojima se djeca pozivaju da skaču kroz prozor sa sve većih visina, što bi rezultiralo teškim povredama ili smrtnim slučajevima.
"Da li vi smatrate da vlasti ne bi mogle da te okolnosti proglase vanrednim stanjem i ohrabre platforme da uklone informacije koje su izazvale problem", pitala je Džekson tužioca Luizijane koji je odgovorio da bi vladini zvaničnici mogli da društvenim mrežama kažu da je to problem, ali da vršenje pritiska da se skinu objave predstavlja miješanje u "slobodu govora treće strane".
Presuda nižeg suda o ograničavanju komunikacije vlade sa društvenim mrežama bila je pobjeda za konzervativne aktiviste koji tvrde da je vlada vršila pritisak ili je bila u zavjeri sa platformama kao što su Fejsbuk i Tviter (sadašnji Eks) da cenzuriše desničarski sadržaj pod plaštom borbe protiv dezinformacija.
Ne propustite: Da li će dezinformacije poremetiti američke izbore u novembru?Presuda se odnosila na niz vladinih agencija kao što su FBI, Stejt department i Sekretarijat za pravosuđe, kao i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.
Sudskom odlukom je vladinim službama i zvaničnicima ograničeno da se sastaju sa predstavnicima društvenih mreža ili da ukazuju na objave koje sadrže "slobodu govora" zaštićenu Ustavom.
Sekretar za pravosuđe Luizijane Džef Lendri tada je pozdravio "istorijsku" odluku sudu, navodeći da će spriječiti Bajdenovu administraciju da "cenzuriše politički govor prosječnih Amerikanaca", na društvenim mrežama.
Zvaničnike federalne vlade je optužio da pokušavaju da "Amerikancima diktiraju šta mogu da kažu na Fejsbuku, Tviteru, Jutjubu i drugim platformama o kovidu 19, izborima, ili kritici vlade".
Presuda bi mogla da ozbiljno ograniči kapacitete vladinih službi da informišu platforme o lažnom sadržaju ili objavama kojima se širi mržnja, što sve može da ima štetne posljedice.
Međutim, u njoj se navodi da vlada i dalje može da informiše društvene mreže o objavama koje su tiču krivičnih aktivnosti, prijetnjama po nacionalnu bezbjednost i pokušajima stranih država da utiču na izbore.
Vladinim agencijama je takođe ograničena "saradnja i partnerstvo" sa organizacijama kao što je Partnerstvo za izborni integritet, koalicijom istraživačkih institucija koje se bore protiv neistina o izbornom procesu.
Pojedini eksperti za dezinformacije i ustav kritikovali su presudu, ali i naveli da vlasti moraju da imaju balans između ukazivanja na neistine i istovremenog izbjegavanja cenzure ili ograničavanja slobode govora.