Vojne saveznice čvrsto stoje uz Tursku, poručeno je nakon današnjeg vanrednog skupa Stalnog NATO vijeća, sazvanog na zahtjev Ankare. NATO neće biti direktno uključen u otklanjanje prijetnje terorističke organizacije Islamska država, ali podržava turske napore da se snažnije uključi u tu borbu.
Čini se da turska delegacija danas u Briselu nije ni došla sa namjerom da bilo šta traži, sem političke podrške budućim koracima - stvaranju tampon zone na sirijskoj teritoriji, pojasa širine od oko 100 km koji bi osigurao južne turske granice od napada terorista.
"Snažna solidarnost" sa Turskom, naglašena u saopštenju, jasno kaže da je to i dobila. Naplatila je tako i kredit koji je nedavno dala Amerikancima otvarajući svoje vojne baze na jugu za američke zračne napade na ciljeve Islamske države u Iraku i Siriji...
"Na sastanaku su svi podržali Tursku , ujedinjeni smo u solidarnosti sa Turskom i svi zajedno osudjujemo terorizam u svim njegovim oblicima. Turska nije tražila dodatno prisustvo NATO snaga. Ona je vrlo sposobna, sa drugom najvećom armijom u Savezu”, poručio je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg.
NATO neće biti konkurencija medjunarodnoj anti-terorističkoj koaliciji, tim prije što su sve njegove članice već uključene u tu koaliciju, zajedno sa brojnim partnerima, poput BiH. A dogovor o tampon-zoni prepušten je dogovoru Ankare i Vašingtona...
"NATO se nije bavio tim pitanjem - o tome je Turska bilateralno razgovala sa Amerikom. Ja pozdravljam dodatne napore Turske u borbi protiv terorističke organizacije Islamska država..." kazao je Stoltenberg.
Što se evropske strane tiče, ona naglašava - spremni smo i voljni da podržimo svaku borbu protiv terorizma...
"Potvrdjujem evropsku volju, spremnost i angažman u borbi protiv terorizma, posebno Islamske države, u šta smo ozbiljno ukljuceni uz naše patnere. Usvojili smo i strategiju angažovanja u Siriji i Iraku uz podršu fonda od milijardu eura, a sve to kako bi smo bili sigurni da smo učinili najviše što možemo", navela je portparolka Evropske komisije, Maja Kocijančič.
Današnji sastanak je, inače, sazvan na zahtjev Ankare koja se pozvala na članak 4 NATO sporazuma koji predvidja konsultacije u slučaju da je sigurnost i suverenost jedne od članica dovedena u pitanje... Kako će se stvoriti tampon zona i da li će Turska vojnu akciju iskoristiti i da se, nakon dvogodišnjeg primirja konačno obračuna sa kurdskim vojnihm formacijama, takvo pitanje niko danas u Briselu nije postavljao...
Analitičari: Kampanja protiv Kurda će biti kratka
Turska je zatražila održavanje vanrednog sastanka članica NATO-a da bi izbjegla eventualne optužbe da svojim potezima krši međunarodno pravo, ističu pojedini analitičari.
Ekspert za Tursku, Amanda Pol vjeruje da Turska traži podršku od NATO-da bi osigurala da neće biti kažnjena za napade na položaje Kurdistanske radničke partije (PKK).
"Glavni cilj nema veze sa traženjem vojne podrške NATO-a, jer Turska to nije zahtijevala. Glavni cilj je da dobiju uvjeravanja da nakon vojne kampanje u Siriji i sjevernom Iraku neće biti optuženi za kršenje međunarodnog prava. Željeli su da se zaštite time što će NATO reći da je u redu, da razumije bezbjednosnu situaciju u Turskoj i strahovanja u pogledu teritorijalnog integriteta i da daje zeleno svijetlo”.
Pol dodaje da će turska kampanja protiv Kurda biti kratka.
"Bila bih iznenađena kada bi turska operacija protiv PKK trajala duže od mjesec dana zato što vlada u Turskoj odnosno Erdogan ne može politički sebi da priušti da bude posmatran kao neko ko je u potpunosti uništio kurdski mirovni proces".
Vladajuća Stranka pravde i razvoja turskog predsjednika privukla je veliku podršku građana zahvaljujući planovima za uspostavljanje mira sa Kurdima.