Skupština Crne Gore usvojila je u noći između ponedjeljka i utorka, glasovima 41 poslanika vladajuće većine, izmjene i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Krivokapić: Pobjeda pravne države
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, reagujući povodom usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovjesti, poručio je da se radi, kako se izrazio, o pobjedi pravne države.
"Uprkos opstrukcijama, kršenju Ustava i zakona ove zemlje od strane opozicije, Skupština CG je usvojila izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tako je, nakon godinu dana, ispravljena nepravda, koju je bivši režim htio da učini naročito prema SPC, tretirajući je kao ostalu imovinu CG, koju je krčmio tri decenije", poručio je Krivokapić na društvenoj mreži Tviter.
Crnogorski premijer ukazao je da su sada sve vjerske zajednice, bez izuzetka, jednake pred zakonom.
"Ovo je pobjeda pravne države, ali i naroda koji je tu državu branio na ulici punih 12 mjeseci. Večeras je država rukama tog naroda u Skupštini i odbranjena", zaključio je Krivokapić.
Izmjene Zakona usvojene su uprkos protestima pristalica opozicije koji strahuju da će tim izmjenama pravoslavne crkve i imovina u zemlji preći u trajnovlasništvo Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti brišu se članovi koji se odnose na imovinu vjerskih zajednica, uključujući i član koji je predviđao državno vlasništvo nad crkvama i manastirima izgrađenima prije 1918.
U obrazloženju izmjena i dopuna Zakona ministar pravde Vladimir Leposavić rekao je da se njima stvaraju uslovi da prestane pravno nasilje koje vodi poništavanju čovjeka i njegovih prava.
"Ovim zakonskim tekstom počinje nova era vladavine prava u Crnoj Gori, a samim tim Crna Gora nanovo počinje da postoji, kao ono što ona treba da bude i što jeste u ciljevima vašim i srcima", ocijenio je Leposavić.
Leposavić je rekao je da je rasprava o izmjenama Zakona trajala 365 dana i da su građani “gotovo referendumski” tražili izmjene, navodeći da su vjerski poglavari SPC “dali svoje živote da bi odbranili svetinje”.
"Svi ste učestvovali u tome, čak se desilo da se vjerski poglavari tradicionalne i najbrojnije crkve dali svoje živote da bi odbranili svetinje i prava svoje crkve i vjernika, ali i prava vjernika drugih vjeroispovijesti i prava svih građana kojima je pravo svojine garancija za ekonomsku i svaku drugu nezavisnost", rekao je Leposavić.
Poslanica koalicije Crno na bijelo iz pokreta URA, Božena Jelušić, rekla je da je vidjela “kako poruka sitnim manevrisanjem navodi primaoca da prihvati samo jedno rješenje, pa se mi ovdje navodno danas odlučujemo između države i SPC, što nije istina”.
“Ovo je Crna Gora, i ovih četrnaest godina je bila, i onih 30 godina. I u imovinskom smislu, biće isto što je bilo dok je četrnaest godina ovaj režim mirno rasprodavao Crnu Goru”, rekla je Jelušić.
Ona je rekla da je URA podnijela dva amandmana na predlog izmjena Zakona - da je vjerska zajednica ili njen dio čiji je centar u inostranstvu, koja nije upisana u jedinstvenu evidenciju, dužna da djeluje u okviru pravnog poretka Crne Gore, kao i da nadležni organi imaju pravo da kontrolišu zakonitost budžetskih sredstava koja se dodjeljuju vjerskim zajednicama.
Pored izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen bez prisustva opozicije, parlament je usvojio i izmjene zakona o kreditnim insitutucijama, izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji, dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Vladajuća većina odbila je da u dnevni red sjednice uvrsti Predlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih simbola, Predlog zakona o zaštiti nacionalnih i strateških interesa u avio-saobraćaju i Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, koje je predložila opozicija.
Tok sjednice
Zasedanje je počelo pošto je Skupština Crne Gore verifikovala mandat poslanici koalicije Crno na bijelo Suadi Zoronjić, što je prethodno Državna izborna komisija (DIK) odbila da učini, pa se u jednom momentu činilo da neće biti većine za eventualno glasanje o izmjenama Zakona.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić odbijanje Državne izborne komisije (DIK) da verifikuje mandat poslanici URA označio je pokušajem opstrukcije koju, kako je ukazao, ne pamti istorija crnogorskog, evropskog i svjetskog parlamentarizma.
Bečić je naveo da je DIK obavijestio Skupštinu da nije u mogućnosti da dostavi izvještaj o verifikaciji mandata, jer nije dobio potreban broj glasova članova DIK-a.
On je podsjetio na član 104 Zakona o izboru poslanika i odbornika, prema kojem, ako poslanik podnese ostavku, mandat dobija sljedeći na izbornoj listi.
"Suada Zoronjić je dostavila izjavu o prihvatanja mandata, tako da Skupština konstatuje da Suadi Zoronjić započinje mandat u skladu sa članom 104 Zakona o izboru poslanika i odbornika", rekao je Bečić.
“Zakon o izboru odbornika i poslanika DIK, prema Zakonu, samo dostavlja uvjerenje, a uvjerenje je deklarativni akt i njime se ništa ne konstituiše. Ako tog uvjerenja nema, Zakon o upravnom postupku Crne Gore jasno kaže da Skupština može sama da riješi neko pitanje”, rekao je ministar pravde Vladimir Leposavić.
Odlukom Skupštine da verifikuje mandat poslanici Suadi Zoronjić Skupština je dobila kvorum za utvrđivanje dnevnog reda, a Vlada jpredložila da se u dnevni red uvrste izmjene Zakona o slobodi o vjeroispovijesti, kao i set ekonomskih zakona.
Prema odluci Bečića, poslanici vladajuće većine, u odsustvu opozicije, odmah nakon usvajanja dnevnog reda počeli su raspravu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, najavljujući da će biti izglasan tokom večeri.
Marković: Odluke Skupštine nelegitimne i nevažeće
Duško Marković, potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) izjavio je da su odluke Skupštine Crne Gore, kako se izrazio, nelegitimne i nevažeće. Marković je rekao da će kontaktirati međunarodnu zajednicu da, kako je ukazao, sagleda ovakvo ponašanje - aludirajući na odluku parlamenta da verifikuje mandat poslanici vladajuće većine koji je prethodno odbila da verifikuje Državna izborna komisija.
"Skandalozno ponašanje, drastično kršenje Ustava demokratskih principa i standarda većine", rekao je Marković na konferenciji za štampu DPS-a i dodao da ne zna kako je DIK zasijedao i kako se odlučivalo.
"Ne treba da mi iz opozicije o tome da se izjašnjavamo", rekao je Marković.
On je ukazao da su nelegitimna ponašanja počela danas radom većine, jer nije izvršena zakonska verifikacija mandata novog poslanika.
"Parlament radi nelegitimno, uz prisustvo građanke koja im daje većinu. Naša reakcija biće na način što ćemo podnijeti prijave i pokrenuti sudske procedure koje će odlučiti o ovakvom ponašanju", rekao je Marković.
Marković navodi da partija čiji je član nije želela da opstruira rad parlamenta već da, kako je navveo, na zakonit način dođe do dnevnog reda.
“Mi nijesmo radili ništa da do rasprave ne dođe", rekao je Marković, koji je ocijenio da je ovakva situacija političko i pravno nasilje nad sistemom i parlamentarna bruka.
DIK odbio da verifikuje mandat poslanice URA-e
Marković, jedan od lidera opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) PS i bivši crnogorski premijer, prethodno je tokom vvečeri objavio da je Državna izborna komisija (DIK) odbila da verifikuje novi mandat Ujedinjene reformske akcije. Tom odlukom Državne izborne komisije, tijela koje je i dalje pod kontrolom Demokratske partije socijalista, nema većine za usvajanje izmena Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
“Hvala na strpljenju, patriotizmu i ljubavi za Crnu Goru. Mi smo poslanici i bićemo ovdje dok se ne ugase svijetla. Državna izborna komisija nije prihvatila verifikaciju novog mandata pa nemaju većinu”, rekao je Marković grupi demonstranata još okupljenih ispred parlamenta.
On je zamolio okupljene da podju svojim kućama i upozorio ih da u 22 sata “stupa na snagu zabrana zbog epidemioloških mjera”, prenosi RTCG.
Državna izborna komisija (DIK) odbila je da verifikuje mandat poslanici Suadi Zoronjić sa liste "Crno na bijelo" predvođene pokretom URA, nakon što je Skupština obavijestila DIK da je poslanik sa te liste Filip Adžić podnio ostavku.
Portal Vijesti, blizak pokretu URA, pozivajući se na izvor iz DIK, javio je da je za takvu odluku glasalo četiri od pet članova komisije, uz jedan uzdržani glas njenog predsjednika Alekse Ivanovića, ali još uvijek nije bilo zvanične potvrde te informacije.
Prema istom izvoru, nakon odbijanja DIK da verifikuje mandat poslanici vladajuće liste “Crno na bijelo”, jedno mjesto u 81-članom parlamentu ostaje upražnjeno dok se, po žalbi, o tome ne izjasni Ustavni sud.
U međuvremenu, Odbor za ljudska prava Skupštine Crne Gore dao je zeleno svijetlo i predložio parlamentu da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti, uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Prethodno su sjednicu Odbora napustili predstavnici opozicije, nezadovoljni zbog odluke predsjednika odbora Jovana Vučurovića da na sjednicu pozove predstavnike “tradicionalnih vjerskih zajednica”, ali ne i Crnogorske pravoslavne crkve, čije postojanje u novoj vlasti ignorišu.
Zakonom o slobodi vjeroispovjesti koji je 27. decembra 2019. izglasala tadašnja vlast Demokratske partije socijalista (DPS), predviđeno je bilo da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu svojinu. Tome se Srpska pravoslavna crkva oštro protivila i zbog toga je organizovala višemesečne litije.
