Crna Gora u petak obilježava 15 godina od sticanja nezavisnosti, u napetoj kohabitaciji vlasti predsjednika Mila Đukanovića i Vlade Zdravka Krivokapića, koja je podgrijala stare nacionalne podjele usporavajući je na putu ka EU, kao i finansijskoj neizvjesnosti nakon teškog udara pandemije koronavirusa koji je inficirao svakog šestog građanina odnijevši 1.569 života, a zemlju odveo u duboku recesiju.
Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, koji je zemlju predvodio do pobjede na referendum o nezavisnosti 2006. godine, saopštio je na Cetinju da 21. maj uvijek iznova budi posebne emocije kod građana, poručujući da je “naša obaveza da stalno unapređujemo i branimo tekovine Dana nezavisnosti”
“Neprocjenjiva je vrijednost koju je proces obnove crnogorske države, utemeljen na čvrstim postulatima antifašizma, dao demokratskoj kulturi, ne samo u našoj zemlji, nego i u regionu”, rekao je Đukanović, navodeći da je Crna Gora “danas stabilna multietnička zajednica, uvažen i pouzdan susjed, poštovan partner i saveznik u Evropi i na globalnoj sceni” koja je dokazala da je “država jasne geopolitičke orjentacije, čvrsta i odlučna na putu evropske intregacije i transatlantskog zajedništva, ponosna na svojo slavnu tradiciju i garađanski i multietnički karakter".
On je, pored ostalog, rekao da je u periodu od obnove nezavisnosti Crna Gora napravila “veoma vrijedne iskorake na ekonomskom planu, trajno oslobođeni psihološke inferiornosti dotirane države” i, kako je naveo, postala “privlačna destinacija za renomirane međunarodne investitore i svjetsku turističku elitu".
Đukanović je ocijenio da su prošlu godinu u Crnoj Gori, pored pandemije koronavirusa, obilježile značajne promjene, navodeći da je prvu put od višestranačja promijenjena vlast što je ocijenio “pokazateljem demokratskog razvoja”, te da je to prvi put da rezultate nekih izbora priznaju svi učesnici, “bez obzira što je izborni process bio pod žestokim pritiscima iz inostranstva”.
On je ocijenio da se Vlada “u startu suočila sa složenim izazovima uzrokovanim pandemijom koji su realno značajno otežavali uobičajen slijed aktivnosti”, navodeći da su se “ozbiljne opasnosti nadvile su se nad našom najvećom vrijednošću - zdravljem građana, kao i nad ekonomijom i socijalnom stabilnošću”.
“Uvažavajući objektivne okolnosti, ipak je u tom kratkom periodu registrovano dosta poteza koji blago rečeno izazivaju podozrenje javnosti”, rekao je Đukanović I dodao da posebno zabrinjava “nedovoljna kompetentnost institucija da se na djelotvoran način suoče s problemima i posljedicama u različitim sferama”.
Prema njegovoj ocjeni, “umjesto toga, prioritet nove Vlade je brutalan politički revanšizam prema predstavnicima ranije vladajuće koalicije, posebno prema ranije i sada najsnažnijoj političkoj partiji u Crnoj Gori”, navodeći da je “umjesto jačanja institucija, na sceni obračun s pojedincima”.
“Sliku dodatno komplikuje nepostojanje budžeta i apsolutna netransparentnost državne potrošnje. Dodatno, za rezultat imamo i ugrožavanje međunarodnog ugleda zemlje, kako zbog nedopustivih propusta u bezbjednosnom sektoru, tako i zbog anticivilizacijskih poruka s visokih pozicija u Vladi, što ne priliči državi koja se opredijelila za evropski put, i koja je članica NATO”, rekao je I ocijenio da. “ignorisanje evropskih principa transparentnosti, saradnje i inkluzivnosti u definisanju i usaglašavanju izmjena u nizu zakonskih rješenja ozbiljno ugrožava evropski put Crne Gore i povjerenje naših evropskih partnera”.
On je ocijenio da su “izgovori da se to radi iz potrebe za efikasnijom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije prozirni plašt očigledne potrebe nove parlamentarne većine da uspostavi apsolutnu kontrolu vlasti, uključujući i sudstvo, sve u cilju revanšističkog obračuna”.
Crnogorski predsjednik je rekao da “posebno zabrinjava odsustvo svijesti i razumijevanja donosioca odluka o stepenu opasnosti mnogobrojnih poteza koji direktno zadiru u pitanja nacionalnog identiteta, time i po stabilnost zemlje”.
“To već, izvjesno, ne djeluje kao izraz nekompetentnosti. U pitanju je loša namjera prema Crnoj Gori i njenom građanskom karakteru”, ocijenio je Đukanović dodao da su multietnička demokratija, sklad i suživot vrijednosti koje se grade vjekovima, te da nas “istorija nas uči da je trenutak dovoljan da se povjerenje poruši i proizvedu tragične posljedice”.
On je rekao i da sve ovo izaziva dodatnu zabrinutost ako se sagledavaju kretanja u regionu i na širem planu, navodeći da je zbog očigledne neodlučnosti Brisela, i pod raznim izgovorima zaustavljanja procesa ujedinjenja Evrope, došlo do ozbiljne stagnacije u procesu integracije regiona.
“Nedjelotvornost takve politike direktno je pojačala ambicije tzv. trećih strana, koje nastupaju sa suprotstavljenih vrijednosnih platformi, i ohrabrila nosioce retrogradnih politika koje su u ne tako davnoj prošlosti, s ogromnim ljudskim i materijalnim gubicima, skupo koštale region”, rekao je Đukanović navodeći da “danas, na našu zajedničku brigu, svjedočimo zvaničnim i nezvaničnim inicijativama za preispitivanje državnih granica na Zapadnom Balkanu”.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić, poručio je na prijemu povodom Dana državnosti u Podgorici da je prioritet Vlade stvaranje države koja je okrenuta građanima i iskazao nadu da će se stvoriti uslovi građanski centar koji će omogućiti budućnost svih građana.
Krivokapić je poručio da je Vlada do kraja posvećena suprotstavljanju kriminalnim sistemima, te da je “naša zajednička obaveza da se izborimo protiv onoga što predstavlja opasnost po državu".
On je rekao da Vlada na čijem je čelu ima šest ciljeva - građansko društvo, evropska Crna Gora, ekonomska i finansijska stabilnost, zelena ekonomija, socijalna pravda i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i digitalno društvo.
Prema njegovim riječima, nakon 15 godina od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore “jedno je sigurno - da je od 2006. do konačne promjene vlasti obilježen znak jednakosti između nezavisnosti i privatnosti, navodeći da je obaveza države da svakom svom građaninu obezbijedi bolju budućnost".
"Nezavisnost je morala rezultirati većim zajedništvom, integracijom građana, harmonijom, njegovanjem iskonske vrijednosti naših predaka, jasnom vizijom, blagostanjem, primjenom zakona bez selektivnosti, poštovanje suparnika...”, rekao je Krivokapić, navodeći da su “permanentne podjele jednako stvarale neizvjesnost u tome da li ćemo preživjeti i čuvati mir stalno ugrožen od demagoškog nacionalizma, dok je istinska briga ostajala kao nedokučiva kategorija”.
“Time je stvorena crnogorska stvarnost koja je, do promjene vlasti, bila okrenuta ka prošlosti i izmišljenim neprijateljima" rekao je Krivokapić I dodao da su građani bili zastrašivani potencijalno gorim scenarijom. "Sve je bilo bazirano na navodnoj potrebi za očuvanjem nacije”.
Predsjednik Skupštine Crne Gore, Aleksa Bečić, rekao je na prijemu u vili Gorica, kojem nije prisustvovao Đukanović dok su poslanici DPS napustili salu nakon premijerovog govora, da proslava Dana nezavisnosti ne smije biti ničija privilegija.
"Državu ne čini jedan čovjek, jedna grupa ili pola stanovništva, državu čine svi njeni građani, bez obzira na to koju opciju su zaokružili prije 15 godina na referendumu. Crna Gora se voli samo ako se voli cijela", poručio je Bečić, navodeći da naglašavanje nacionalizama i njihovo predstavljanje kao patriotizma “podriva nezavisnost i državnost”.
On je pozvao je sve građane da se bez izuzetka raduju Danu državnosti, navodeći da Crna Gora može biti uspješna samo kao instuticionalno moćna, ekonomski stabilna, pravno sigurna, moralno obnovljena i građanski jaka.
“To su najsnažniji temelji njene vječnosti. Građanski koncept je koncept bez alternative, koncept kojem jedino vjerujem i za koji se svim srcem borim", poručio je Bečić.
Na ulicama Podgorice, u srijedu uveče i četvrtak, građani u kolonama automobila sa crnogorskim državnim zastavama proslavljali su Dan nezavisnosti Crne Gore.
Predviđeno je da se na Cetinju večeras održi glavna svečanost, tokom koje će biti podignuta, prema navodima organizatora, najveća do sada poznata crnogorska zastava, površine 5.000 metara kvadratnih.
Na crnogorskom referendumu o nezavisnosti, jedinstvenom po propisanom procentu od 55 odsto za njegov uspjeh, stara evropska država je poslije 88 godina vratila nezavisnost, a jedanaest godina kasnije u istorijskom zaokretu ka Zapadu postala član NATO-a.
Prošle godine je, nakon 30 godina na izborima vlast izgubila Đukanovićeva nekada svemoćna DPS, koja je od saveznika Miloševićeve ratoborne Srbije postala prozapadna politička predvodnica puta u nezavisnost, često optuživana za korupciju, klijentelizam i veze sa kriminalom.
Dolaskom na vlast, Krivokapićeva vlada, koju podržavaju koalicije predvođene proruskim Demokratskim frontom, obećala je da će ubrzati reforme na putu ka članstvu u EU, biti pouzdan saveznik NATO-a i I obračunati se sa endemskom korupcijom i kriminalom, za čiji procvat optužuje prethodne vlasti.
Sa druge strane, Đukanovićeva DPS nove vlasti optužuju za revanšizam i partijsko zapošljavanje, lose upravljanje državnim finansijama i epidemijom, te da svojim potezima i izjavama zlonamjerno kompromituju Crnu Goru, njen međunarodni ugled i multietnički karakter.
Nakon epidemije koronavirusa, Crna Gora, koja je godinama nakon sticanja nezavisnosti ostvarivala ekonomski rast, zabilježila je pad BDP-a od 15.2 odsto, dok je za narednu godinu MMF predvidio rast od 5.5 odsto.
