Država Srbija treba da se izvini što nije efikasnija u pronalaženju nestalih, poručio je izaslanik predsednika Srbije za rešavanje problema nestalih Veran Matić i dodao da je nezadovoljan radom institucija u Srbiji koje bi trebalo da daju podatke i da pronalaze podatke o nestalima.
Na konferenciji "Oluja, nekažnjeni zločin - proces traženja nestalih sve usporeniji" Matić je izjavio da za tri godine nije video nijedan podatak koji je doveo do pronalaženja nestalih.
"Ako nestali i dalje budu na neki način u drugom planu, a u prvom planu ratni zločini, a o tome možemo videti i svedočiti da svi podaci o eventualnim lokacijama gde se nalaze nestali prvo moraju da idu kroz Tužilaštvo za ratne zločine, pa se tu filtriraju ili na neki način puštaju ili zadržavaju u zavisnosti od toga šta je procena u tom trenutku da li je važnija potraga za ratnim zločincem ili za nestalima, mislim da je to nešto što moramo promeniti. Mislim da je to i drugoj strani. Mora u prvom planu biti potraga za nestalima", izjavio je Matić.
Prioritet je pronalazak tela, njihova ekshumacija i sahrana, naglasio je Matić i dodao da je važno je napraviti zajedničke timove sa Hrvatskom, ali i uključiti međunarodne institucije, poput Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
Ljiljana Krstić iz Komisije za nestala lica je iznela podatak da se 1.850 osoba vode kao nestale u akciji hrvatske vojske i policije "Oluja" iz jula 1995. godine.
"Od broja 1.850 nestalih i poginulih lica oko 1.200 lica je bilo starije od 60 godina. To je nekih 70 procenata. A od toga je oko 540 bilo žena, gde je 80 posto od toga preko 60 godina", rekla je Krstić.
Kako je istakla, ove godine su identifikovane samo dve nestale osobe, a u mrtvačnici u Zagrebu se nalazi 896 tela, "a sigurni smo da se u oko 400 slučajeva radi o osobama srpske nacionalnosti", izjavila je Ljiljana Krstić.
Prema podacima koje je iznela Krstić registrovano je 36 grobnih mesta, ekshumirano je 1.050 tela i oko 700 identifikovano, tako da se za još 350 čeka potvrda identifikacije.
Milojko Budimir, predsednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske, ocenjuje da je Zagreb odgovoran za opstrukciju procesa identifikacije nestalih, prikrivanje zločina i zaštitu njihovih počinilaca, i kako je dodao, ne može se govoriti o dobrosusedskim odnosima dok se ne reši problem prognanih Srba.
Podaci interaktivne Mape žrtava ratova u periodu od 1991 - 2001. na području bivše Jugoslavije, čiji su autori nevladine organizacije sa područja Hrvatske, Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine (Documenta, Fond za humanitarno pravo, Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje), pokazuju da je u sukobima širom nekadašnje zajedničke države poginulo 130.000 ljudi.
Porodice tragaju za više od 11.000 nestalih, od čega ih je najveći broj sa područja Bosne i Hercegovine i Kosova, brojke su kojima je 2017. godine raspolagala Međunarodna komisija za nestale osobe. U Hrvatskoj se, prema podacima tamošnjih vlasti, tragalo za još 1.570 osoba.
