“Tužan dan za sud i zemlju”, prva je reakcija američkog predsednika Džozefa Bajdena na odluku Vrhovnog suda koji je poništavanjem presude Rou protiv Vejda donete 1973. poništio i abortus kao ustavnu kategoriju najvišeg američkog pravnog akta.
“Odlukom Vrhovnog suda američkom narodu je oduzeto ustavno pravo. Rizikuju se zdravlje i životi žena. Verujem da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda bila ustavna i da je odluka Vrhovnog suda tragična greška”, rekao je predsednik Bajden tokom obraćanja u Beloj kući.
Prema njegovim rečima, radi se o odluci koja Sjedinjene Države vraća 150 godina unazad.
“Obaranjem presude Rou protiv Vejda - u pitanje se dovode slobode. Učiniću sve što je u mojoj moći da zaštitim žene u državama koje će ograničavati abortus. Takođe, omogućićemo pristup kontraceptivnim sredstvima”, istakao je on.
Bajden je rekao i da će učiniti sve kako bi se suprotstavio nastojanjima da se ženama zabrani putovanje u države koje omogućavaju pobačaj.
Poručio je i da ima razumevanja za mirne proteste – upozorivši da kršenje zakona nikada nije prihvatljivo.
Pravo na pobačaj do sada garantovano Ustavom, prelazi u ingerencije američkih država koje postaju nadležne za donošenje propisa u vezi sa tim.
Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju.
Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.
Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.
Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću. Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom “Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi” još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.
