Parlamentarna većina od avgusta 2020. uputila je kasno u srijedu predsjednici parlamenta Danijeli Djurović Predlog za pokretanje postupaka za utvrđivanje da li je predsjednik Milo Djukanović povrijedio Ustav i postupka za njegovo razrješenje, nakon što je Djukanović odbio njihov predlog za mandatara i predložio skraćenje mandata Skupštini.
“Predsjednik Crne Gore povrijedio je član 95 stav 5 Ustava Crne Gore jer nije pozvao na razgovore o mandataru za sastav Vlade sve predstavnike političkih partije zastupljenih u u Skupštini Crne Gore, a što je bio dužan da učini”, navodi se u dokumentu i dodaje da poziv nisu dobile partije Demos, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Radnička partija, i savez građana CIVIS, dok je pozvana Liberalna partija koja ima jednako mandata kao i prethodno nabrojane stranke.
Potpisnici dokumenta, 41 poslanik iz redova Demokratskog fronta, Demokrata, URAe i njihovih manjih partnera, navode da ”takvu selektivnost Ustav Crne Gore ne poznaje".
Predsjednikov predlog otkrio “pravnu prazninu”
Nakon što je predsjednik Đukanović predložio skraćenje mandata Skupštini, crnogorski pravni stručnjaci naveli su da u toj situaciji postoji pravna praznina, koja može biti riješena na više načina.
Pravni eskpert profesor Đorđije Blažić priznaje da postoji “pravna praznina”, navodeći da je, kada je riječ o institutu raspuštanja skupštine, koji je uređen članom 92 Ustava, ustavotvorac “samo uredio da se skupština raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara (član 92 stav 1) , ali ne i situaciju kada nije ni odredio mandatara (tzv. pravna praznina), i dao ovlašćenje predsjedniku da u toj situaciji raspusti skupštinu ukazom”.
Prema njegovim riječima, pravno stanovište u rješavanju ovog problema može biti dvojno, pri čemu je jasno “da ovlašćenje raspuštanja skupštine ima izvšna vlast – Vlada i predsjednik Crne Gore, te da “jezičkim tumačenjem nije sporno ovlašćenje predsjednika da raspušta skupštinu - član 92 stav 3 Ustava”, ali da “mogu biti sporni uslovi jer ustav propisuje samo jednu situaciju koja je u vezi sa neizbor om mandatara ( člana 92 stav 1)”.
“U drugoj situaciji iz stava 2, kada skupština ne obavlja nadležnosti duže vremena, skupštinu raspušta vlada, a predsjednik donosi Ukaz o raspuštanju skupštine po članu 92 stav 3”, napisao je Blažić.
Blažić navodi da je u konstalaciji takvog pravnog i činjeničnog stanja, i očiglednog višegodišnjeg kolapsa institucija - posebno skupštine, ali i drugih organa vlasti poput Ustavnog suda i Sudskog savjeta - te i neuređenosti ove životne situacije, Ustavom nastala takozvana ”pravna praznina”. On sugeriše da je jedini način rješavanja ovog pitanja, ako Skupština ne skrati sebi mandata, njegovo ciljno tumačenje.
“Ciljno i analogno tumačenje ima za cilj da u ovakvim ustavom neuredjenim situacijama primjeni pravo u kontekstu cilja normi koje uredjuju slične situacije, to jest da obezbjedi da ustavne norme ostvare svoju svrhu i društveni cilj”, rekao je i dodao da “u tom kontekstu svakako ne bi se moglo tumačiti da cilj ustavopisca i organa koji primjenjuju pravo bude nastavak 'blokade' ključnih državnih institucija zbog nevršenja svojih funkcija, već naprotiv da se obezbjedi da se uspostavi funkcionisanje tih institucija”.
Prema njegovim riječima, “u tom kontekstu se i tumače i primjenjuju sve pravne norme bilo kog pravnog akta, a u ovoj konfuznoj “pat” situaciji istu je nužno rješavati nužnim ciljnim i analognim tumačenjem i stava 2 člana 92 Ustava - da se Skupština raspušta ukazom predsjednika, iz jednostavnog razloga što v. d. vlada ima ustavno ograničenje da ne može da raspusti skupštinu iz člana 110 stav 3”.
“Dakle, umjesto vlade kao izvršnog organa koja ima ustavno ograničenje, predsjednik Crne Gore, koji takodje pripada izvršnoj vlasti, iz istih razloga zbog kojih raspušta i vlada mogao da raspusti skupštinu, jer inače ima ovlašćenja stavom 3 da je 'raspušta ukazom' u istoj situaciji kada skupština duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene ustavom, pošto sasluša mišljenje predsjednika skupštine i predsjednika klubova poslanika u skupštini”, rekao je Blažić.
On je dodao da se pri tome mora imati u vidu da obrazloženje odluke o raspuštanju mora biti veoma dobro utemeljeno u odnosu na činjenično stanje “da skupština duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom”.
Blažić smatra da ima “čak i previše takvih činjenica”, i navodi kao primjer “desetine zakona koji čekaju na usvajanje posebno Zakona o skupštini, Zakona o vladi, izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao i drugih zakona koji se već nalaze u proceduri skupštinskoj, do blokade instiucija i neizbora članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda…”.
On navodi da je drugi način da, ako skupština ne skrati mandat, predsjednik “prevaziđe namjerne opstrukcije ćutanja partijskih lidera u fazi razgovora sa predsjednikom, i analognim i ciljnim tumačenjem člana 92 stav 1 prihvati 'pisani' predlog za mandatara i predloži mandatara, iako je pravno sporna ova kandidatura”.
Blažić objašnjava da je “u tom slučaju kandidatura za mandatara sporna sa aspekta statusa premijera kao 'penzionera' s obzirom da je funkcija predsjednika vlade državna funkcija koja je uslovljena zasnivanjem radnog odnosa dok Zakon o radu jasno precizira uslove za penzionisanje po sili zakona sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, pri čemu zakon dozvoljava odstupanja i mogućnost rada licima koja su ispunila uslove za penziju da mogu da ostvaruju pravo na rad ali u posebnim slučajavima u privrednim društvima kao vlasnici, suvlasnici".
Lutovac: Ustav bolno neprecizan
Advokat Branislav Lutovac ranije je rekao za RTCG da je crnogorski Ustav “bolno neprecizan što se tiče odredaba o izboru mandatara”.
“Prema našem Ustavu, jedan parlamentarni zbor bira jednu parlamentarnu vladu. Sad je i tumačenje ove odredbe od 30 dana vrlo problematično, jer se tu ne govori o 30 dana od dana konstituisanja parlamenta, a ovdje mi već imamo konstituisan parlament”, navodi Lutovac i dodaje da su različita tumačenja i o tome da li predsjedniku treba potpis 41 poslanika, da bi dao mandat za sastav Vlade.
“Sve opcije su moguće - ako bi imali 41 potpis, onda bi predsjednik dao mandat tome. Ali, ako nema, ja sam onda za to da se skrate muke tako što će se skratiti mandat skupštini”, rekao je.
Njegov kolega advokat Mitar Šušić rekao je za Adria TV da je predsjednik države povrijedio Ustav time što nije predložio mandatara, i pored toga što se parlamentarna većina usaglasila da to bude Miodrag Lekić, što smatra njegovom ustavnom obavezom.
On je rekao da Ustav ne propisuje u kojoj formi mora biti obavljen razgovor predsjednika i parlamentarnih stranaka, te da je iz medijske komunikacije i istupa bilo jasno da medju njima ima dovoljno poslanika koji će podržati kandidaturu određenog mandatara.
Šušić nastavlja da je “onda sasvim jasno da je predsjednik imao dovoljno razloga, a čak i da nije… imao je ustavnu obavezu da predloži neko lice za mandatara”, navodeći da on nije obavio razgovore sa svim parlamentarnim partijama i da je to lako provjeriti, te da nije predložio mandatara iz “nekog sopstvenog ubjeđenja”.
“Ustavni sud bi trebao da da svoje mišljenje o tome da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav i na bazi takvog mišljenja Ustavnog suda, parlament bi mogao da izglasa i razrješenje predsjednika Crne Gore. Međutim, u ovoj situaciji kada nemamo efikasan Ustavni sud, po logici stvari nameće se zaključak da jedini ko oslikava legitimnu političku volju je parlament”, rekao je i dodao da bi u slučaju nepostojanja kvoruma u Ustavnom sudu parlament imao pravo samostalno da donese odluku o tome da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav.
Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore ima mogućnost da predloži skupštini skraćenje mandata, ali o tome odlučuju poslanici parlamenta, od kojih se, za sada, tijesna većina deklarativno izjasnila protiv Đukanovićevog predloga.
Pravnici ukazuju da bi, ukoliko parlamentu bude skraćen mandat i budu raspisani parlentarni izbori, ostalo nejasno kako bi se održali u situaciji kada Ustavni sud nije funkcionalan, zbog nedovoljnog broja sudija za kvorum.
Ustav Crne Gore navodi da predsjednik države “predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini”, ali ne propisuje postupak u situaciji kada to ne učini.
Đukanović: Parlament na potezu
U međuvremenu, predsjednik Milo Đukanović, koji je ranije saopštio da je postupio u skladu sa Ustavom, saopštio je u četvrtak da je sada “parlament na potezu” da glasa o njegovom predlogu o raspuštanju Skupštine.
“Nakon što je većina propustila priliku u Parlamentu da na ustavan način kandiduje mandatara, danas je u situaciji da bira ili će skratiti mandat i stvoriti uslove za održavanje izbora, ili će nastaviti da se, kao u prethodnih mjesec dana, bavi malim političkim igricama određenih paralementarnih partija i time kreira jedinstvenu političku situaciju u čitavom svijetu - da imamo navodno legitiman parlament i istovremeno nelegitimnu vladu i da to traje u nedogled", rekao je Đukanović novinarima u Budvi, nakon konferencije načelnika generalštabova zemalja članica Američko-jadranske povelje u Budvi.
Đukanović je rekao i da će se 30. septembra, za kada je predložio sjednicu, vidjeti ima li većine koja odgovorno brine o nacionalnim interesima.
Odgovarajući na pitanje o pravnim mehanizmima za raspisivanje izbora, crnogorski predsjednik rekao je da “oko sebe ima tim kompetentnih pravnika, specijalista za ustavno pravo”.
"Oni mi neće dati da pogriješim ni ako se nađem u toj situaciji 30. septembra. Kao što znate, tamo se predviđa i mogućnost donošenja ukaza o raspuštanju parlamenta u određenim uslovima, ali upravo je u tim detaljima suština”, rekao je i dodao da je siguran “da ćemo doći do rješenja koje će poštovati slovo i duh Ustava”.
