Nakon što je Državna izborna komisija (DIK) Crne Gore odbila da potvrdi kandidaturu lidera Pokreta "Evropa sad" Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore, Spajić je kazao da je to učinjeno “bez ikakvog pravnog argumenta, isključivo na političkoj osnovi”.
Spajić je na konferenciji za novinare rekao da se takvom odlukom DIK-a na djelu vidjelo ono šta se, kako je naveo, “skrivalo od građana 30 godina, a to je koalicija Demokratskog fronta i Demokratske partije socijalista”.
“Najbolji dokaz za komentare Evropske komisije kako nazadujemo i kako smo problematični u poglavljima 23 i 24 je upravo bio na sjednici DIK-a kada je jedan građanin, kada se prijavio da bude kandidat za predsjednik Crne Gore, odbijen bez ikakvog pravnog argumenta, isključivo na političkom planu. Kao državljaninu Crne Gore, rođenom u Crnoj Gori DIK je odlučio da ja ne mogu biti biran, ne na osnovu činjenica , nego unparijed napravljenog dogovra koji je napravljen onog dana kada smo najavili našu kandiaduru, a kada su izmjerili i vidjeli našu snagu”, naveo je Spajić.
Na sjednici na kojoj se odlučivalo o Spajićevoj kandidaturi za predsjednika Crne Gore četiri člana DIK-a su bila protiv, četiri uzdržana, dok su tri člana glasala za potvrdu njegove kandidature.
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da je provjerom utvrđeno da je podnosilac kandidature prikupio dovoljan broj potpisa podrške.
Nakon što je RIK Srbije, na zahtjev crnogorskog DIK-a, utvrdio da Spajić ima prebivalište u Srbiji, MUP Crne Gore zatražio je od srpskih kolega informaciju o tome da li predsjednički kandidat Pokreta "Evropa sad" ima državljanstvo Srbije.
Na funkciju predsjednika Crne Gore, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru predsednika, može biti biran crnogorski državljanin koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 u poslednjih 15 godina.
DIK-u Crne Gore je, tokom sjednice na kojoj se odlučivalo o Spajićevoj kandidaturi, iz Srbije stigao dokument, kako je naveo predsjedniik DIK-a Nikola Mugoša, Policijske uprave Beograda, da je lider Evrope sad Milojko Spajić 15. februara odjavio prebivalište u toj državi. Drugi dokument je bio iz MUP-a Srbije u kome se navodi da je Spajić, dan ranije, predao zahtjev za ispis iz državljanstva Srbije.
Spajić je, na konferenciji za novinare, organizovanoj nakon sjednice DIK-a, kazao da je državljanstvo Srbije dobio 2009.
On je novinarima objasnio da je, kako je saopštio, 2020. dao punomoć advokatu u Beogradu da vrati državljanstvo “koje je kao tinejdžer dobio”. Naveo je da je advokat, “ne znajući da mu tako pravi problem”, odugovlačio taj proces, “čekajući da mi se uknjiži stan i neka druga poreska pitanja”.
Spajić kaže da je “podrazumijevao da će advokat da završi taj postupak”, ali i da, kako je kazao “ne želi da umanjuje svoju krivicu što taj proces nije ispratio do kraja”.
“Ja sam bio u zabludi i tu sam zabludu prenio na druge", naveo je Spajić.
On je, takođe, ponovio da je 15. februra odjavio prebivalište u Srbiji, kao i da je pred MUP-om Srbije pokrenuo postupak za prestanak državljanstva Srbije. Spajić je na konferenciji pokazao i dokumenta u vezi sa postupkom koji je pokrenuo.
Spajić je, takođe, pokazao i dokumenta da je i državljanin Crne Gore, kao i potvrdu o prebivalištu.
On je ukazao i na to da je DIK jednoglasno potvrdio kandidaturju jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića iako je on, kako je kazao, ranije govorio da ima državljanstvo Srbije. Iz Republičke izborne komisije Srbije prethodno je saopšteno da Mandić nema prebivalište u Srbiji.
Đukanović: DIK sudi o svakom kandidatu
Aktuelni predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije sosijalista Milo Đukanović kazao je da će ta stranka uskoro saopštiti ime svog predsjedničkog kandidata i dodao da, kako je kazao, “griješe svi koji spočitavaju DPS-u da oklijeva u određivanju predsjedniškog kandidata kako bi vidjeli ko će biti protivkandidati”.
On je rekao i da se “ne može licitirati sa nadležnostima DIK-a prilikom odlučivanja o predsjedničkim kandidaturama”.
“Danas licitirati sa tim ima li DIK nadležnost u izbornom postupku...Pa u čemu drugom ona može imati nadležnost ako ne u izborm postupku? Ona je ta koja sudi da li će kandidature svakog kandidata biti usklađene sa pravim sistemom. Ako nijesu, moramo da pogledamo šta smo pogriješili kao potencijalni kandidati, a ne da se odmah obrušavamo na državu, da zaboravljamo na svoje zalaganje za vladavinu prava i da se priklonimo onom rezonu vladavina prava "da", ali dok ne dira u moj interese”, kazao je Đukanović.
Učešće na predsjedničkim izborika u Crnoj Gori najavili su i poslanica opozicione Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, čelnik vanparlamentarnog Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić, kao i poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Centralni izborni štab Demokratske Crne Gore predložio je predsjedništvu te partije da kandidat za predsjednika države bude lider Demokrata Aleksa Bečić.
Rok za podnošenje kandidatura za predsjednika Crne Gore, na izborima raspisanim za 19. mart, je 26. februar, a konačnu listu objaviće 3. marta Državna izborna komisija.
