“Naravno, ekonomija utiče na način na koji trošim”, kaže za Glas Amerike Stiv Mort, IT menadžer u Nešvilu u državi Tenesi.
"Prioritet dajem godišnjim odmorima na kraćim udaljenostima do kojih se mogu odvesti automobilom zbog visokih troškova putovanja avionom", objašnjava Mort. “Rjeđe idem u Starbaks, više kuham kod kuće i kupujem jeftiniju hranu iz prodavnica. Puno sam svjesniji svojih troškova ovih dana.”
Mort nije jedini. U anketi Galupa u februaru, 35% Amerikanaca spomenulo je ekonomske probleme kao najveću brigu s kojom se zemlja danas suočava. Taj je broj popriličan, ali manji od vrhunca od 46% u Galupovom oktobarskom istraživanju.
Ova promjena je u skladu sa širom američkom zabrinutošću oko ekonomije - umjerena je, ali je i dalje prisutna. U oktobarskoj anketi, 20% ispitanika navelo je inflaciju kao svoju primarnu brigu. U februaru, taj broj je pao na 13% ispitanika, na drugo mjesto nakon pitanja koje se ne tiče ekonomije - vlade/lošeg liderstva.
"Ekonomija šalje pomiješane signale, ali ekonomija uglavnom uvijek šalje pomješane signale", kaže Bendžamin Fridman, politički ekonomista i profesor na Univerzitetu Harvard. "Zato su ekonomske prognoze i kreiranje ekonomskih politika teški."
"Ali ne mislim da ti signali direktno utiču na potrošače", dodaje Fridman. "Ono što im je važno je ekonomska situacija s kojom se oni suočavaju - njihov prihod i koliko je lako pronaći posao."
Ekonomska neizvjesnost
“Vrijeme je da razmišljam o penziji”, kaže za Glas Amerike Geri Koler, pulmolog u malom gradu Lejk Čarls u Luizijani. "Ali kako da to učinim u tako nesigurnoj ekonomiji?"
Ta neizvjesnost zbunjuje i ekonomiste.
“Nemamo mnogo istorijskih situacija poput ove u kojoj se sada nalazimo”, objašnjava Dejvid Laibson, profesor ekonomije na Harvardu. "To prognoze o inflaciji čini posebno izazovnim."
Povišena inflacija i dalje je glavni ekonomski problem koji navode i potrošači i ekonomisti, jer smanjuje kupovnu moć i povećava troškove života. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je 40-godišnji maksimum prošlog juna, kada su cijene bile 9,1% više nego godinu ranije.
Kako bi tu stopu inflacije spustile na prihvatljivih 2%, Federalne rezerve su podigle kratkoročne kamatne stope osam puta u posljednjih 12 mjeseci. U januaru inflacija je pala na 6,4%. To je napredak, ali još uvijek daleko od cilja Federalnih rezervi.
"Federalne rezerve će nastaviti da podižu kamatne stope sve dok ne bude jasnih dokaza da smo blizu njihove ciljane inflacije", kaže Laibson, dodajući da će to usporiti rast troškova života i dati prijeko potrebno olakšanje Amerikancima čiji su budžeti već nategnuti.
Istovremeno, više kamatne stope će usporiti ekonomiju, za koju Laibson daje 30% šanse da će kliznuti u recesiju ove kalendarske godine: “Razlog zbog kojeg taj broj nije veći je taj što odražava vrlo snažno tržište rada, prema svim istorijskim standardima”.
U januaru je na tržištu rada kreirano 517.000 novih poslova, dok je stopa nezaposlenosti 3,4% - najniža od 1969. godine. Ipak, podaci kompanije "Fidelity Investments" pokazuju da je satnica prosječnog američkog radnika tokom 2022. godine pala za 1,8%, nakon prilagođavanja inflaciji.
“Moj suprug i ja smo sretni što smo zaposleni”, kaže nutricionistica Vitni Andrus iz Baton Ruža u Luizijani. "Ali ova akonomija je tako stresna. Moje dijete je nedavno kamenom slučajno razbilo prozor i najviše me brine to što znam da se mogu pojaviti ovi mali hitni slučajevi.”
Ona navodi da njena porodica pola svojih kupovina obavlja uz popuste, u prodavnicama već korištene robe, na garažnim rasprodajama ili pijacama.
"Morali smo izbjegavati bilo kakvu vrstu planiranja godišnjeg odmora", dodaje Andrus. “Moj muž radi u avijaciji i trebali bismo se preseliti u drugi grad zbog većih mogućnosti, ali to je preskupo. Želim svojoj ćerki omogućiti matursko putovanje, ali to je skupo. Svi planovi za razvoj mog biznisa su na čekanju. Stvarno bi mi dobro došlo malo kvalitetnijeg života bez svog ovog stresa.”
Opasnost od recesije
Stiv Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetu Džons Hopkins, bio je član Vijeća ekonomskih savjetnika bivšeg predsjednika Ronalda Regana i smatra se jednim od vodećih svjetskih eksperata za hiperinflaciju. Uprkos nadi kreatora politika Federalnih rezervi da mogu postići "meko prizemljenje" za ekonomiju, koje će spriječiti inflaciju bez izazivanja recesije, Hanke vjeruje da je recesija vjerojatno na putu.
"Moja je prognoza je da će godišnja inflacija pasti na između 2% i 5% do kraja godine", rekao je on za Glas Amerike. "S obzirom na nedavno smanjenje količine novca u opticaju, od marta 2022. godine, mislim da je recesija neizbježna."
Hanke dalje objašnjava da će vlasnici kompanija i potrošači pokleknuti pred ekonomskim problemima i promijeniti kupovne navike. Industrije koje uveliko ovise o zajmovima, poput stambenog sektora, već osjećaju posljedice odluke Federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa.
"Tokom pandemije bila je ludnica za kupovinom i prodajom, zahvaljujući niskim kamatama", kaže Rouz En Miron, agentica za nekretnine iz Nju Orleansa u Luizijani. "Nedavno sam definitivno primjetila promjenu."
"Iskusni kupci sa sredstvima za plaćanje gotovinom čine većinu kupovina i prodaja. S druge strane, moji mali ulagači i oni koji prvi put kupuju kuću se definitivno suzdržavaju u kratkom roku zbog visokih kamata i ekonomske neizvjesnosti”, objašnjava ona.
Odluke sa visokim ulogom
Pola ispitanika u prošlomjesečnoj Galupovoj anketi izjavilo je da im je finansijski gore nego prije godinu dana - tek drugi put u 50 godina da je toliko visok postotak imao takav odgovor. Slično tome, iz kompanije "Fidelity Investments" su saopštili da je prosječni individualni penzijski račun prošle godine izgubio gotovo četvrtinu svoje vrijednosti.
Anketa medijske kuće CBS iz februara pokazala je da 38% Amerikanaca očekuje da će ekonomija ove godine biti u recesiji, 24% da će ekonomija usporiti, 18% da će ona ostati stabilna, a 20% da će ekonomija doživjeti procvat.
"Ne znam za procvat, ali nadam se da je ekonomija krenula ka stabilnosti", kaže Vil Plenk, učitelj muzičkog vaspitanja iz Memfisa u državi Tenesi. “Nadam se jer se čini da se berza i cijene kuća u mojoj blizini stabilizuju. Ono oko čega nemam velika nadanja je moje mjesto u ovoj ekonomiji. Moja supruga i moje plate ne drže korak s inflacijom, a upravo smo dobili prvo dijete.”
Donedavno je Plenk govorio da ima samopouzdanje u svoju finansijsku situaciju. U skorije vrijeme je dobio skromno nasljedstvo, ali kaže da ga je ekonomska neizvjesnost natjerala da bude oprezan u korištenju tog novca.
“Kod učitelja nema trenutaka u našim profesionalnim životima u kojima dolazimo do neočekivanih svota novca”, navodi Plenk. “Tako da se ovo čini kao naša velika prilika da donesemo značajnu dugoročnu finansijsku odluku."
„Da li da investiramo u neku nekretnitnu uprkos visokim kamatama ili da otplatimo hipoteku na mjesto na kojem živimo? Koliko stavljamo na penzione račune i fakultetske fondove u odnosu na berzu? Bojim se da ću donijeti pogrešnu odluku. To je naša velika prilika da nas spasi da više ikada osjetimo finansijsku brigu koju sada osjećamo", kaže Plenk.
