Jekaterina Maksimova izbjegava da putuje moskovskim metroom kada žuri, iako joj je to najbrža ruta. Razlog za to je što je ova novinarka i aktivistikinja privedena pet puta u protekloj godini, zahvaljujući sveprisutnim nadzornim kamerama koje koriste sistem za prepoznavanje lica.
Maksimova kaže da bi joj policija govorila da su kamere "reagovale" na nju - iako se često činilo da ne razumiju zašto - pa bi je puštali nakon nekoliko sati.
„Izgleda da sam u nekoj bazi podataka“, kaže Maksimova, koja je ranije bila dva puta hapšena: 2019. godine, nakon učešća u demonstracijama u Moskvi, te 2020. zbog ekološkog aktivizma.
Za mnoge Ruse poput nje, postaje sve teže izbjeći nadzor vlasti, s obzirom da vlada aktivno prati aktivnosti ljudi na društvenim mrežama i koristi nadzorne kamere protiv aktivista.
Čak se i onlajn platforma, koju su korisnici u prošlosti hvalili zbog lakog obavljanja birokratskih poslova, upotrebljava kao alat za kontrolu: vlasti planiraju da je koriste za uručivanje vojnih poziva, što remeti taktiku onima koji žele izbjeći regutaciju tako što se kriju i ne dozvoljavaju da im se dokumentacija preda uživo.
Zagovornici ljudskih prava kažu da Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom koristi digitalnu tehnologiju za nadzor, cenzuru i kontrolu stanovništva, gradeći ono što neki nazivaju "sajber gulag" – što je mračni podsjetnik na radne logore u kojima su držani politički zatvorenici u sovjetsko vrijeme.
"Kremlj je zaista profitirao od digitalizacije i koristi sve mogućnosti za državnu propagandu, za nadzor nad ljudima, za otkrivanje identiteta korisnika interneta", kaže Sarkis Darbinjan, šef pravne prakse Roskomsvobode, ruske grupe koja se zalaže za slobodu interneta i koju Kremlj smatra za "stranog agenta".
Pojačana onlajn cenzura i progoni
Prividna ravnodušnost Kremlja prema digitalnom nadzoru počela se mijenjati nakon što su masovni protesti 2011. i 2012. godine koordinisani na internetu, što je vlasti navelo da pooštre kontrolu digitalnog prostora.
Neki propisi su im dozvoljavali da blokiraju veb stranice, a drugi su naložili operaterima mobilnih telefona i internet provajderima da čuvaju evidenciju poziva i poruka, dijeleći po potrebi informacije sa bezbjednosnim službama. Vlasti su bezuspješno vršile pritisak na kompanije poput Gugla, Epla i Fejsbuka da pohranjuju korisničke podatke na ruskim serverima i najavile planove za izgradnju “suverenog interneta” koji bi mogao biti odsječen od ostatka svijeta.
Mnogi stručnjaci su u početku odbacivali ovakva nastojanja kao uzaludna, a neka od njih se i dalje čine neefikasnim, na primjer, u poređenju sa Kinom. Ipak, aktivnosti Kremlja su dobile na zamahu u protekle dvije godine.
Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, onlajn cenzura i krivično gonjenje za objave i komentare na društvenim mrežama toliko su porasli da su oborili sve postojeće rekorde.
Prema istaknutoj grupi koja se bori za prava na internetu „Net Freedoms“, vlasti su 2022. blokirale ili uklonile više od 610.000 veb stranica – što je najveći godišnji broj u posljednjih 15 godina – a 779 ljudi suočilo se sa krivičnim prijavama zbog komentara i objava na mrežama, što je takođe rekord.
Glavni faktor u svemu tome bio je zakon, usvojen nedelju dana nakon invazije, koji efektivno kriminalizuje antiratno raspoloženje, kaže lider organizacije „Net Freedoms“, Damir Gainudinov. Zakon zabranjuje "širenje lažnih informacija" ili "diskreditaciju" vojske.
Organizacija Hjuman Rajts Voč je citirala još jedan zakon iz 2022. godine, koji dozvoljava vlastima da “mimo sudova zatvaraju medije i blokiraju onlajn sadržaje zbog širenja ‘lažnih informacija’ o ponašanju ruskih oružanih snaga ili drugih državnih tijela u inostranstvu ili zbog širenja poziva na sankcije Rusiji”.
Presude za aktivnost na društvenim mrežama - i u inostranstvu
Meta oštrijih zakona protiv ekstremizma, usvojenih 2014. godine, bili su korisnici društvenih mreža i govor na internetu, što je dovelo do stotina krivičnih prijava zbog objava, lajkova i dijeljenja sadržaja. To se najviše odnosilo na korisnike popularne ruske platforme „Vkontakte“, koja navodno sarađuje sa vlastima.
Na meti su bili i Fejsbuk, Tviter, Instagram – otprilike nedelju dana od početka invazije ove platforme su blokirane u Rusiji, ali su njihovi korisnici i dalje krivično gonjeni.
Marina Novikova (65) osuđena je ovog mjeseca u sibirskom gradu Seversk radi "širenja lažnih informacija" o vojsci, zbog antiratnih postova na aplikaciji Telegram. Kažnjena je sa više od 12.400 dolara. Moskovski sud je prošle sedmice osudio opozicionog aktivistu Mihaila Krigera na sedam godina zatvora, zbog komentara na Fejsbuku u kojima je izrazio želju da "objesi" Putina. Poznata blogerka Nika Belocerkovskaja, koja živi u Francuskoj, dobila je devetogodišnju zatvorsku kaznu u odsustvu zbog objava na Instagramu o ratu za koje su vlasti tvrdile da šire "laži" o vojsci.
„Korisnici bilo koje platforme društvenih mreža se ne bi trebali osjećati sigurno“, kaže Gainudinov.
Zagovornici ljudskih prava zabrinuti su da će se cenzura na internetu drastično proširiti preko sistema vještačke inteligencije, koji bi pratili društvene mreže i veb stranice u potrazi za sadržajima koje vlasti smatraju nezakonitim.
U februaru je vladin medijski regulator Roskomnadzor saopštio da pokreće Okulus – sistem vještačke inteligencije koji traži zabranjene sadržaje na onlajn fotografijama i video snimcima, a može da analizira više od 200.000 slika dnevno, u poređenju sa ljudima koji ih dnevno mogu pregledati oko 200. U pripremi su još dva sistema vještačke inteligencije koji bi pretraživali tekstualne sadržaje.
Aktivisti kažu da je teško znati da li novi sistemi funkcionišu i kakva im je efikasnost.
Darbinjan sve to opisuje kao "užasne stvari", koje će dovesti do "više cenzure", usljed potpunog nedostatka transparentnosti o tome kako će sistemi funkcionisati i biti regulisani.
Vlasti bi takođe mogle raditi na sistemu botova koji prikupljaju informacije sa društvenih mreža, aplikacija za slanje poruka i zatvorenih onlajn zajednica, navodi bjeloruska aktivistička grupa „Cyberpartisans“, koja je nabavila dokumente od jedne od ispostava Roskomnadzora.
Koordinatorka te grupe Julijana Šametavets kaže da se očekuje da će se botovi infiltrirati u grupe na društvenim mrežama na ruskom jeziku radi nadzora i propagande:
“Sada je uobičajeno smijati se Rusima, govoriti da imaju staro oružje i da ne znaju kako da se bore, ali Kremlj je odličan u kampanjama dezinformacija i postoje vrhunski IT stručnjaci koji kreiraju izuzetno efikasne i vrlo opasne proizvode".
Državni regulator Roskomnadzor nije odgovorio na zahtjev agencije AP za komentar.
Sistem protiv izbjegavanja regrutacije
U periodu od 2017. do 2018. godine, moskovske vlasti su uvele ulične kamere koje su imale tehnologiju prepoznavanja lica. Tokom pandemije kovida 19, vlasti su mogle ući u trag i kazniti one koji su kršili karantin.
List Vedomosti je 2020. objavio da će škole dobiti kamere povezane sa sistemom za prepoznavanje lica nazvanim „Orvel“, po britanskom piscu distopijskog romana „1984“, u kojem „Veliki brat“ vidi baš sve.
Kada su 2021. izbili protesti zbog zatvaranja opozicionog lidera Alekseja Navalnog, taj sistem je korišten za pronalaženje i zatvaranje onih koji su prisustvovali demonstracijama, ponekad nedeljama kasnije. Nakon što je Putin prošle godine najavio djelimičnu mobilizaciju za Ukrajinu, sistem je pomogao zvaničnicima da pronađu one koji su izbjegli regrutaciju.
Supruga muškarca koji je zaustavljen u moskovskom metrou nakon što se nije odazvao pozivu za mobilizaciju, govorila je anonimno za AP iz straha od odmazde. Prema njenim riječima, policija mu je rekla da ga je pronašao sistem za prepoznavanje lica.
Ruske vlasti su 2022. godine „proširile kontrolu nad biometrijskim podacima ljudi, uključujući prikupljanje takvih podataka od banaka i korištenje tehnologije za prepoznavanja lica radi praćenja i progona aktivista“, saopštili su iz Hjuman Rajts Voča.
Maksimova, aktivistkinja koju stalno zaustavljaju u metrou, podnijela je tužbu kojom je osporila svoja pritvaranja, ali je izgubila. Vlasti su tvrdile da je policija imala pravo da je zadrži na „razgovoru upozorenja“ zbog toga što je ranije bila hapšena.
Maksimova kaže da su zvaničnici odbili da objasne zašto se ona nalazi u njihovim bazama podataka za nadzor, nazivajući to državnom tajnom. Ona i njen advokat se žale na takvu presudu.
U Moskvi postoji 250.000 nadzornih kamera koje su povezane sa tim softverom, kaže Darbinjan, dodajući da slični sistemi postoje u Sankt Petersburgu, Novosibirsku, Kazanu i drugim velikim gradovima.
Totalni digitalni nadzor
Napori Rusije često se porede sa Kinom, gdje vlasti koriste digitalni nadzor u velikom obimu. Kineski gradovi su prekriveni milionima kamera koje prepoznaju lica, oblike tijela i načine na koji ljudi hodaju. Postoje pojedinci koji su rutinski pod nadzorom - bilo kamerama ili putem njihovih mobilnih telefona, elektronske pošte i naloga na društvenim mrežama - kako bi se ugušilo bilo kakvo neslaganje.
Čini se da Kremlj želi slijediti sličan put. Putin je u novembru naredio vladi da napravi onlajn registar onih koji ispunjavaju uslove za vojnu službu, nakon što su pokušaji mobilizacije 300.000 ljudi za rat u Ukrajini otkrili da su evidencije o regrutaciji u lošem stanju.
Registar, za koji je obećano da će biti gotov do jeseni, prikupljaće sve vrste podataka, „od ambulanti, preko sudova, do poreskih kancelarija i izbornih komisija", rekla je politička analitičarka Tatjana Stanovaja u komentaru za Zadužbinu za međunarodni mir.
To će omogućiti vlastima da uručuju pozive za regrutaciju elektronskim putem, preko vladine veb stranice koja se koristi za podnošenje zahtjeva za službene dokumente, poput pasoša. Kada se poziv pojavi u sistemu, primaoci ne mogu napuštati Rusiju. Ostala ograničenja – poput oduzimanja vozačke dozvole ili zabrane kupovine i prodaje imovine – nameću se ako se osoba ne odazove na poziv u roku od 20 dana, bez obzira na to da li ga je vidjela ili ne.
Stanovaja vjeruje da bi se ova ograničenja mogla proširiti i na druge aspekte ruskog života, s tim da bi vlada "izgradila državni sistem potpunog digitalnog nadzora, prinude i kažnjavanja".
Zakon iz decembra prošle godine nalaže taksi kompanijama da dijele svoje baze podataka s agencijom koja je nasljednica sovjetskog KGB-a, dajući joj pristup datumima, destinacijama i plaćanjima putnika.
“Sajber gulag, o kojem se aktivno pričalo tokom pandemije, sada poprima svoj pravi oblik”, navela je Stanovaja.
