Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti rekao je u utorak da pokreće istragu o opozivu predsjednika Džoa Bajdena, pod pritiskom bivšeg predsjednika Donalda Trampa i njegovih saveznika.
Mekarti je naveo da je tokom istraga u donjem domu američkog Kongresa o Bajdenovoj porodici otkrivena "kultura korupcije", što zahtijeva pomnije ispitivanje.
"Postoje optužbe o zloupotrebi položaja, opstrukciji i korupciji", rekao je Mekarti.
Dodao je da će naložiti predsjedavajućima Odbora za pravosuđe, nadzor i poreska i budžetska pitanja u Predstavničkom domu da predvode istragu o opozivu. Ti odbori su mjesecima vodili različite istrage o poslovima Bajdenove porodice s kojima još direktno nisu povezali predsjednika.
Iz Bijele kuće je saopšteno da je riječ o "najgorem obliku ekstremne politike".
"Republikanci u Predstavničkom domu istražuju predsjednika devet mjeseci, i nisu pronašli dokaze da je počinjen prestup. To su rekli i njegovi (Mekartijevi), republikanski kongresmeni", rekao je portparol Bijele kuće Ijan Sams.
Šta je istraga o opozivu?
Riječ je o istrazi o mogućim prestupima nekog federalnog zvaničnika, kao što su predsjednik SAD, članovi njegovog kabineta ili sudije. Proces je definisan Ustavom i predstavlja najsnažniji oblik kontrole koji Kongres ima nad izvršnom granom.
Predstavnički dom ima ovlašćenje da opozove federalnog zvaničnika, ali samo Senat može da ga osudi i smijeni.
Do danas, ni jedan predsjednik nije smijenjen putem opoziva. Međutim, bivši republikanski predsjednik Ričard Nikson podnio je ostavku 1974. godine dok se Predstavnički dom pripremao da glasa o njegovom opozivu.
Zašto republikanci pokreću istragu o opozivu Bajdena?
Od kada su u januaru preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom, republikanci istražuju Bajdena i njegovog sina, tvrdeći bez dokaza da su učestvovali u šemama za sticanje koristi od političkog uticaja. Te optužbe slične su onima koje je bivši predsjednik Donald Tramp godinama iznosio protiv Bajdena i njegove porodice.
Republikaanci su usredsređeni na nepotvrđenu dojavu Federalnom istražnom birou (FBI) o navodnoj šemi za podmićivanje u koju je Bajden bio umiješan kada je bio potpredsjednik SAD. Ta tvrdnja, koja je prvi put iznesena 2019. godine i bila je dio prvog procesa Trampovog opoziva, povezana je sa optužbom da je Bajden vršio pritisak na Ukrajinu da otpusti glavnog tužioca da ne bi istraživao Burizmu, naftnu kompaniju u čijem odboru je bio Hanter Bajden, predsjednikov sin.
Demokrate ističu da je Sekretarijat za pravosuđe istraživao tvrdnju o Burizmi dok je Tramp bio predsjednik i da nisu pronađeni "dovoljni dokazi" za dalju istragu.
Druge zemlje su takođe vršile pritisak da se otpusti ukrajinski tužilac zbog korupcije. I bivši poslovni partner Hantera Bajdena svjedočio je pred Kongresom da su optužbe o podmićivanju netačne.
Međutim, tri odbora donjeg doma Kongresa nastavila su istrage o predsjedniku i njegovom sinu, uključujući i načine na koje je Hanter koristio Bajdenovo ime tokom poslovanja sa stranim klijentima. Takođe su ispitivali istragu Sekretarijata za pravosuđe o mlađem Bajdenovom sinu, pozivajući se na svjedočenje zviždača, da bi sugerisali da je Hanter imao poseban tretman.
Republikanci su pokušavali da direktno povežu Hanterove finansijske poslove sa njegovim ocem, ali nisu iznijeli dokaze da je predsjednik direktno učestvovao u sinovim poslovnim operacijama, mada je on nekada večerao sa Hanterovim klijentima ili ih pozdravljao tokom telefonskih poziva.
Da li ovo znači da će Bajden biti opozvan?
Ne. Iako su sve istrage u novijoj istoriji dovodile do opoziva predsjednika, republikanci pažljivo koriste taj termin i razmatraju potencijalne političke posljedice.
Da bi Bajden bio opozvan, Predstavnički dom bi morao da odobri najmanje jednu optužbu protiv njega, što zahtijeva da to podrži većina. Istraga takođe može da bude zaključena bez podizanja optužnice.
Mekarti je poručo da je istraga o opozivu neophodna da bi se osiguralo da Kongres može da upotrijebi sva svoja ovlašćenja da istraži Bajdenovu porodicu. Istraga će svakako biti teret za Bajdena, ako bude trajala i naredne godine kada se predsjednik, koji se ponovo kandidovao za taj položaj, suoči sa republikanski rivalima predvođenim Trampom, koji je dva puta opozvan.
Koje dokaze imaju republikanci?
Republikanci u Predstavničkom domu, koje predvodi predsjedavajući Odbora za nadzor - kongresmen Džejms Komer - dobili su hiljade strana finansijskih dokumenata od raznih članova Bajdenove porodice i njihovih saradnika, zahvaljujući obavezujućim pozivima upućenim Sekretarijatu za finansije i raznim finansijskim institucijama.
Komer je više puta tvrdio - bez većih dokaza - da ima dovoljno dokumenata u kojima se Hanterovo korištenje očevog imena jasno povezuje sa odlukama koje je Bajden donosio dok je bio potpredsjednik. Ta veza međutim nije dokazana.
Komer se takođe u junu udružio sa predsjedavajućima Odbora za pravosuđe i poreska i budžetska pitanja, takođe republikancima, u pokretanju veće dugogodišnje istrage koju je Sekretarijat za pravosuđe vodio o Hanteru Bajdenu. FBI i Poreska služba (IRS) godinama su istraživali Hantera, i slučaj je trebalo da bude završen dogovorom o izjašnjavanju krivice, što je međutim odbijeno pred sudom.
Dva agenta Poreske službe zatim su u svjedočenju u Kongresu tvrdila da se sekretarijat nezakonito miješao u slučaj, prvi put pokrenut 2018. godine.
Sekretar za pravosuđe Merik Garland imenovao je prošlog mjeseca specijalnog tužioca za istragu o Hanteru Bajdenu.
Kako se sprovodi istraga o opozivu?
Mekarti je rekao da je od Komera zatražio da vodi istragu, uz predsjedavajuće Odbora za pravosuđe i za poreska i budžetska pitanja, Džima Džordana i Džejsona Smita.
Ustavom, kao ni pravilima Predstavničkog doma, nije predviđeno obavezno glasanje o početku istrage o opozivu. Međutim, tokom prethodnih procesa opoziva usvajane su rezolucije kojima se odobravalo pokretanje istrage.
Nije poznato da li bi Mekarti imao dovoljno glasova za usvajanje rezolucije o opozivu. Pojedini republikanci su protiv pokretanja istrage, navodeći da nema dovoljno dokaza protiv predsjednika.
Po okončanju istrage, Predstavnički dom obično zadužuje Odbor za pravosuđe - koji je nadležan za formalno podizanje optužnice - da održi pretrese i utvrdi optužbe.
Koliko će trajati istraga?
Nema pravila o tome koliko istraga o opozivu može ili mora da traje. Istraga o Bajdenu bi mogla da traje nekoliko mjeseci ili godinu, u zavisnosti od toga kada Mekarti i republikanski lideri vjeruju da je pravo vrijeme da se ona okonča ili da se pređe na formalno utvrđivanje optužbi.
Jedini rok bio bi do kraja ovog saziva Kongresa, 2. januara 2025. godine.
Šta ako republikanci odluče da opozovu Bajdena?
Ako republikanci odluče da ima dovoljno dokaza da je Bajden počinio prestup i zloupotrijebio položaj, onda bi Odbor za pravosuđe vjerovatno utvrđivao formalne optužbe. Ako bi ih potvrdila većina u odboru, onda bi se pred punim sastavom Predstavničkog doma glasalo o opozivu. Da bi Bajden bio opozvan, potrebno je da za to glasa većina članova donjeg doma Kongresa.
Samo su tri predsjednika do sada opozvana: Endrju Džonson, Bil Klinton i Tramp, koji je opozvan dva puta.
Optužbe bi zatim bile proslijeđene Senatu, gdje bi demokratski lideri morali da održe suđenje, slično onom u pravosuđu, gdje bi senatori bili porotnici, a određeni članovi Predstavničkog doma tužioci.
Ako Senat, dvotrećinskom većinom, odobri optužbe odnosno proglasi predsjednika krivim, onda se on smjenjuje s položaja. Ako se odbace optužbe, predsjednik je oslobođen.
Ukoliko bi Bajden bio osuđen u Senatu, bio bi prvi predsjednik smijenjen sa te funkcije. Međutim, taj ishod je malo vjerovatan, s obzirom na to da demokrate imaju većinu od 51 naprema 49.
