Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da "Crna Gora treba brzo da formira Vladu", a ta Vlada, kako je navela, "treba da nastavi da podržava zajedničke EU i evroatlantske vrijednosti koje su javni stav Crne Gore od sticanja nezavisnosti, posebno od prijema u NATO".
Ona je saopštila da to uključuje politiku koja bi osudila rusku agresiju, koja se zalaže za integritet ukrajinske teritorije i primjenjuje sankcije EU prema Rusiji.
“Istovremeno, ta politika bi podstakla aktivno učešće Crne Gore u NATO-u, zaštitila manjinska prava i podržala suverenitet susjednih zemalja i imala dobrosusjedsku politiku, uključujući Kosovo”, poručila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke na konferenciji Digitalnog forenzičkog centra.
Ona je takođe kazala da je "od suštinskog značaja da postoji oprez kako bi se osiguralo da zlonamjerni akteri i zlonamjerne informacije ne izopače volju naroda, pošto su ljudi izabrali evropski put, glasali su prije svega za evroatlantske vrijednosti i partije".
Ambasadorka Rajnke poručila je da Crna Gora može biti sljedeća članica Evropske unije, ali da "mnogo toga mora da se uradi".
Mandatar za sastav 44. crnogorske vlade Milojko Spajić je 11. septembra najavio da ima podršku većine u parlamentu za njen izbor, i skoro mjesec dana zatišja u pregovorima, i dalje je neizvjesno hoće li lider Pokreta Evrope sad, pobjednika junskih izbora, uspjeti da obezbijedi tijesnu većinu od 41 poslanika u 81-članom parlamentu.
Spajićeva tvrdnja da ima većinu i bez poslanika koalicije Za budućnost Crne Gore - nepoželjne zapadnim partnerima i građanskim partijama zbog dugogodišnje proruske profilacije - i Ujedinjene reformske akcije Dritana Abazovića, te neslaganje sa tom odlukom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i pojedinih poslanika sa liste PES-a, otvorile su pitanje da li će 37-godišnji ekonomista uspjeti da dobije glasove svih poslanika svoje partije, ali i očekivanu podršku drugih lista.
Spajiću, koji za sada ima nedvosmislenu podršku Demokratske Crne Gore i lista manjinskih naroda, za izbor vlade je i dalje neizvjesna podrška i dva poslanika Socijalističke narodne partije, čiji lider Vladimir Joković je prošle nedjelje najavio da bi njihovi poslanici mogli da podrže samo vladu sa podrškom od najmanje 49 poslanika, koju mandatar u ovom trenutku nema.
Milatović: Stav o Vladi nepromijenjen
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da je njegov stav o formiranju Vlade jasan i nepromijenjen i da je najvažnije da je Crna Gora ostala čvrsto na fonu zajedničke spolje politike.
Time je crnogorski predsjednik reagovao na izjavu zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara, da treba izbeći da se u crnogorsku vladu uvede antizapadna stranka, da je njegov stav o formiranju Vlade jasan i nepromijenjen i da je najvažnije da je Crna Gora ostala čvrsto na fonu zajedničke spolje politike.
Milatović je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da nema nikakvu poruku za Eskobara i da uvažava njegove stavove i mišljenja.
"Uvažavam, naravno, sve stavove Sjedinjenih Američkih Država kao zemlje koja je nama strateški partner i mislim da je u tom pravcu, ono što je najvažnije, da je Crna Gora ostala čvrsto na fonu zajedničke spolje politike koja je spoljna politika koja je osudila agresiju Rusije na Ukrajinu, koja je politika kredibilnog članstva u NATO-u, koja je politika savezništva", naveo je Milatović.
Milatović je rekao da je kao predsjednik Crne Gore bio vrlo jasan kada je u pitanju spoljna politika Crne Gore i dodao.
"Dok god su politički učesnici nekog i narednog kreiranja vlade Crne Gore na fonu tih programskih principa ja više ne vidim nikakav problem sa bilo čijim učešćem u toj vladi“, kazao je Milatović novinarima na Žabljaku.
Crnogorski predsjednik je naveo da "uvažava sve poruke naših strateških partnera".
"Možete naravno da je tumačite na ovaj ili onaj način. U svakom slučaju moj stav oko Vlade je jasan i nepromijenjen. Što se moje pozicije tiče ja mislim da je i slučaj “Tunel”(prokopavanje tunela do depoa Višeg suda u Podgorici) primjer gdje fokus mora da bude u narednom priodu, a fokus mora da bude na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a sudstvo i tužilaštvo moraju da budu reformisani. Ne možete sa ljudima koji su navodno povezani sa krimilanim strukturama da gradite bolju i pravedniju Crnu Goru. Za reformu pravosuđa je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu i svaka moja riječ koja se odnosila na kreiranje vladebila je upućena upravo na potrebu smislene reforme pravosuđe”, kazao je Milatović.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar, izjavio je, u vezi sa pregovorima o novoj crnogorskoj vladi, da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u crnogorskom političkom spektru.
Eskobar: Izbeći da se u crnogorsku vladu uvede antizapadna stranka
Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara, izjavio je u vezi sa pregovorima o novoj crnogorskoj vladi, da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u tamošnjem političkom spektru.
"Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović (Jakov Milatović, prim.nov.) i mandatar Spajić (Milojko Spajić, prim.nov.) dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće anti-zapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vlade ne postoji anti-srpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi. I na kraju, postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo - ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima", ukazao je Eskobar.
Glas Amerike: Kako bi SAD reagovale kada bi koalicija "Za budućnost Crne Gore" bila dio vlade, imajući u vidu da je gospodin Spajić, kako pojedini smatraju, pod pritiskom, uključujući i predsjednika Milatovića, da bivši Demokratski front bude dio vlade?
Eskobar: Razumijem da postoji mnogo pritiska koji dolazi s jedne strane. Međutim, bilo je mnogo preporuka, ne bih rekao zahtjeva, već preporuka iz SAD, Evropske unije, Velike Britanije i čak i NATO-a da bi Crna Gora trebalo da izbjegne da u svoju koaliciju uvede anti-NATO, anti-zapadnu političku stranku koja je i protiv Evropske unije. Ako Crna Gora to uradi, onda bira da prihvati pritisak druge zemlje u odnosu na preporuke transatlantske zajednice. Ne mislim da je sada potrebno razmišljati o tome šta bi se posle dogodilo. Crna Gora je veoma čvrsta i dobra NATO članica i saveznica i očekujemo da to nastavi i dalje.
Glas Amerike: Da li su vam vidljivi spoljni pritisci na proces formiranja vlade u Crnoj Gori, naročito iz Srbije?
Eskobar: Mislim da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu. Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi.
