Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izjavio je u intervjuu Vijestima da "u principijelnoj ravni ne može da prihvati da bilo koji politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni Za budućnost Crne Gore, može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti".
"To bi bio povratak na nedemokratski politički ambijent prije avgusta 2020. godine, a siguran sam da smo u protekle tri godine napravili značajne korake u demokratskom sazrijevanju društva", rekao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore rekao je da je, zaključujući na osnovu medijskih izvještavanja, održan značajan broj sastanaka predstavnika ZBCG sa mandatarom Spajićem.
"Stekao se utisak da konačan dogovor nije postignut zbog neslaganja oko nivoa zastupljenosti te koalicije u budućoj Vladi, a ne zbog različitih viđenja programskih prioriteta", rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, "tvrdnja mandatara da je u više navrata ponudio ulazak u vlast koaliciji ZBCG, uz kontinuiran proces pregovora između mandatara i ovog političkog subjekta, bez obzira na kasnije (ne)prihvatanje te ponude, logično nameće zaključak da je prethodno s njima usaglasio stavove o vanjskim i unutrašnjim prioritetima buduće Vlade".
"Fer je podsjetiti da su i građanski pokret URA i ZBCG dali doprinos demokratskim promjenama u Crnoj Gori i na parlamentarnim izborima 2020. godine, i na predsjedničkim izborima 2023. godine", rekao je Milatović i naglasio da je "mandatar Spajić takođe dao svoj doprinos promjenama, kako kroz učešće u kampanji koalicije ZBCG na parlamentarnim izborima 2020. godine, tako i kroz izvanredan rad u 42. Vladi".
Milatović je rekao da je "zabrinjavajuće što se dijalog oko formiranja Vlade ne vodi na programskim osnovama, što smatram važnijim od toga koje partije će sačinjavati Vladu".
Odgovarajući na pitanje da li za njega poruka zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara predstavlja miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore, Milatović je rekao da se on, "uz puno uvažavanje gospodina Eskobara", u Njujorku sreo sa više zvaničnika, uključujući i državnog sekretara Entonija Blinkena.
"Uz puno uvažavanje gospodina Eskobara, u Njujorku sam imao susrete s više američkih zvaničnika koji su, u hijerarhijskom smislu, na višim pozicijama u njihovoj administraciji, kao što su državni sekretar Blinken, specijalni savjetnik Stejt departmenta Šole i specijalna savjetnica predsjednika SAD za Evropske poslove Slout", rekao je.
Govoreći o eventualnom učešću u vladi pokreta URA premijera Dritana Abazovića, kome se protivi mandatar Milojko Spajić, on je rekao da je to pitanje za mandatara.
"Smatram da je u crnogorskoj politici previše ličnog i isključivog i da se postepeno moramo oslobađati tih stega. Svi znamo da su se neposredno prije izbora dogodile neke loše stvari koje su narušile odnos između mandatara i rukovodstva URA-e, ali sam ipak mišljenja da se mora razgovarati, ako je to u korist opšteg dobra", rekao je.
On je podsjetio da su "i određeni lideri partija manje brojnih naroda snažno podržavali prethodni režim i predsjednika Đukanovića", ističući da "to danas njega ne sprečava da ih vidi kao partnere u daljoj demokratizaciji Crne Gore".
Američki izaslanik Gabrijel Eskobar je ranije u izjavi za Glas Amerike rekao da su "Sjedinjene Države bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dele naš stav u vezi sa Rusijom".
"Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli", rekao je Eskobar.
