Crnogorski parlament izabrao je, u utorak ujutru glasovima 46 poslanika parlamentarne većine, vladu premijera Milojka Spajića, lidera Pokreta Evropa sad. Protiv je bilo 19 poslanika, dok je jedan bio udržan.
Sjednica Skupštine trajala je čiitavu noć, a nova Vlada dobila je podršku poslanika iz redova Pokreta Evropa sad, koalicije Za budućnost Crne Gore, Socijalističke narodne partije, Demokrata i dvije albanske liste.
Vladu u Skupštini podržava i kolicija Za budućnost Crne Gore, koju predvode lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, a koja bi, prema dogovoru partija većine, u prvoj godini podržala Spajićev kabinet bez učešća u Vladi, da bi nakon toga uslijedila njena rekonstrukcija koja bi omogućila ulazak te koalicije u izvršnu vlast.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke saopštila je, nakon najava da će mandatar Milojko Spajić podršku za sastav vlade obezbijediti uz pomoć glasova koalicije "Za budućnost Crne Gore", da je Vašington "veoma zabrinut" zbog izvještaja da bi novu vladajuću koaliciju mogle da čine stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima.
Nova crnogorska vlada Milojka Spajića ima pet potpredsjedničkih mjesta i 19 ministarstava.
Spajić je nakon izbora kazao da je podrška 46 poslanika njegovom kabinetu "najveća koju je imala jedna vlada u Crnoj Gori".
"To je pozitivna vijest, ukazuje na jednu stabilnost i dobru osnovu za izglasavanje svih reformskih zakona za koje očekujem da će ići mnogo brže i jednostavnije nego što je to bilo u prošlosti", kazao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Skupštine.
On je najavio i da će njegova Vlada na današnjoj sjednici donijeti odluku o odgađanju popisa stanovništva koji je trebalo da počne 1. novembra.
Novi premijer kazao da će "Vlada biti tu za konstruktivnu saradnju sa opozicijom", ali i da neće dozvoliti "iživljavanje".
Opozicija je tokom rasprave o izboru Vlade saopštila da "Crna Gora ne dobija evropsku nego antievropsku, anticrnogorsku i prorusku Vladu".
Opozicioni poslanici, takođe, su negodovali jer Spajić u parlamentu nije pročitao ekspoze, već je, uz obrazloženje da je "javnost sa njim već upoznata", pročitao samo nekoliko uvodnih rečenica ekspozea i predlog za sastav Vlade.
Vršilac dužnosti predsjednika DPS-a i poslanik te partije Danijel Živković, Spajiću je kazao da je "po Ustavu obavezan da u Skupštini iznese svoj program".
"Gdje ste ga iznijeli? Vi se definitivno poigravate sa nama. Kakav je to način, počinje li se tako jedan mandat", naveo je Živković.
Poslanik i lider Građanskog pokreta URA i doskorašnji premijer Dritan Abazović u Skupštni je kazao da je "Spajić već prekršio Ustav" jer je, kako je naveo, "bio dužan da pročita ekspoze".
"Ja vam lično ne zamjeram, čak mislim da je dobro je da građani vide na koji način ćete upravljati. Ali, ipak, treba da pokažemo poštovanje prema državnim institucijama Crne Gore i da poštujemo Ustav i zaokn", kazao je Abazović.
Prema riječima Abazovća "građani moraju da znaju da je plan Spajića da se zaduži ogroman novac i da uzme dio".
"Samo ovaj put nemojte da novac ide preko Beograda, jer tamo, iz političkih okolnosti, možda će vas neko izdati. Dajte da ide drugim pravcem", kazao je Abazović Spajiću.
Abazović je novoj Vladi poželio puno uspjeha u radu i rekao da je "43. Vlada uradila mnoge dobre stvari za Crnu Goru".
"Građanima želim da poručim da se vrlo brzo vidimo u 45. Vladi", kazao je Abazović.
Spajić je Abazoviću kazao da je "43. Vlada paravila nejmerljivu štetu državi u finansijama".
Ekspoze
Spajić je u četvrtak Skupštini dostavio ekspoze za sastav svog kabineta u kojem, između ostalog navodi "naša vizija je Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope".
Spajić je u ekspozeu, takođe, napisao da su glavni spoljnopolitički prioriteti njegove vlade "punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, aktivno i kredibilno članstvo u NATO, unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa".
Spajić navodi da će "Crna Gora nastaviti da bude stoprocentno usaglašena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU".
"Vlada će nastaviti da jača dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, prvenstveno uvažavajući svoje nacionalne interese, ali i prepoznajući brojne ekonomske, istorijske i kulturne veze sa državama u regionu. Imajući u vidu kontinuirani porast bezbjednosnih prijetnji i rizika, implementaciju ciljeva i koncepata NATO-a, te učešće u međunarodnim mirovnim misijama, vježbovnim i drugim aktivnostima Alijanse, biće u vrhu prioriteta ministarstva odbrane", navodi Spajić u ekspozeu.
On u ekspozeu, između ostalog, najavljuje i realizaciju ekonomskog programa "Evropa sad 2", koji bi, prema ranijim najavama, podrazumijevao povećanje minimalne penzije sa sadašnjih 280 eura na 450 eura, a minimane plata sa 450 na 700 eura.
Burno i tokom izbora predsednika Skupštine
Pre izbora nove Vlade, Skupština Crne Gore izabrala je u ponedeljak, glasovima 49 poslanika parlamentarne većine, Andriju Mandića - jednog od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) - za predsjednika tog tela.
Mandića su podržali poslanici koalicije ZBCG, Pokreta Evropa sad, Socijalističke narodne partije (SNP), Demokratske Crne Gore, Albanskog foruma.
Skupštinsku salu su uoči glasanja napustili poslanici opozicije. Nakon što je položio zakletvu Mandić je poručio da “želi pomirenje u Crnoj Gori”.
Obrazlažući predlog za kandidaturu Mandića, jedan od lidera koalicije ZBCG Milan Knežević kazao je, tokom skupštinske rasprave, da “Andrija Mandić nikada nije bio spreman da trguje svojom ideologijom” kao i da “on nema rezervne države”.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da se izborom Andrije Mandića za predsjednika Skupštine “danas mijenja karakter Crne Gore i njena spoljnopolitička orjentacija”.
Živković je rekao i da “politika koju, između ostalog, personifikuje Andrija Mandić nikada nije priznala Crnu Goru za nezavisnu i samostalnu državu”.
“Andrija Mandić je strastveni borac protiv NATO-a i evropskih vrijednosti i čovjek koji se borio da se povuče priznanje Kosova”, kazao je Živković.
Pristalice opozicije protestovale su u ponedeljak uveče ispred Skupštine Crne Gore, nazivajući “sramnim” izbor Mandića za šefa parlamenta i pozivajući partije opozicije na bojkot popisa stanovništva i institucija.
Noseći crnogorske i zastave EU, oko 2000 prisutnih, uzvikujući “izdaja, izdaja” i “četnici, napolje”, poručilo je da neće odustati od zapadnih vrijednosti, i pored toga što zapadni saveznici žmure na napade na njih.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 11. jula, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je 10. avgusta Milojka Spajića za mandatara za sastav 44. Vlade Crne Gore.
Spajiću, koji je u Vladi Zdravka Krivokapića bio ministar finansija i socijalnog staranja, trebalo je više od dva mjeseca za dogovor sa političkim partijama o formiranju nove izvršne vlasti.
Vlada Milojka Spajića je treća vlada, od parlamentarnih izbora 2020. godine kada je, nakon tri decenije, smijenjena Demokratska partija socijalista.
Prva, nakon smjene vlasti, bila je Vlada Zdravka Krivokapića kojoj je Skupština izglasala nepovjerenje u februaru 2022, a istu sudbinu imala je i vlada Dritana Abazovića, kojoj je nepovjerenje izglasano u avgustu 2022. i koja je od tada bila u tehničkom mandatu.
