Američki i britanski ratni brodovi i avioni pokrenulil su u petak talase raketnih udara na pobunjenike Huti u Jemenu, koje podržava Iran, nakon višesedmičnih upozorenja toj grupi da prestane sa napadima na komercijalne brodove u Crvenom moru ili se suoči sa teškim posljedicama.
Prethodno su SAD odbijale uzvratiti udarac, odražavajući zabrinutost zbog narušavanja klimavog primirja u Jemenu i pokretanja šireg sukoba u regiji. Ali u utorak su Huti lansirali 18 dronova za napad, protivbrodskih krstarećih i balističkih projektila na međunarodne komercijalne i ratne brodove u Crvenom moru.
Dok su američki i partnerski vojni brodovi i avioni koji štite plovne puteve uspjeli odbiti napad od utorka, obim i ozbiljnost napada su izazvali međunarodnu osudu i ostavili malo opcija za odgovor osim da se u djelo sprovedu međunarodna upozorenja da će napadi imati ozbiljan odgovor – što se i dogodilo.
Meta britanskih i američkih udara bile su lokacije sa koji Huti izvršavaju raketne i dronske udare, kao i radari. Huti su rekli da će uzvratiti za bombardovanjem, te saopštiil da je poginulo pet, a ranjeno šest pripadnika njihovih jedinica.
Ko su Huti?
Pobunjenici Huti napustili su svoje uporište na sjeveru Jemena i zauzeli glavni grad Sanu 2014. godine, započevši žestoki rat. Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom intervenisala je 2015. kako bi pokušala vratiti na vlast prognanu, međunarodno priznatu vladu Jemena.
Godine krvavih borbi – koje su zapravo posrednički rat između Saudijske Arabije i Irana - pretvorile su se u zastoj na ratištu, uzrokujući široko rasprostranjenu glad i bijedu u Jemenu, najsiromašnijoj zemlji arapskog svijeta. U ratu je ubijeno više od 150.000 ljudi, uključujući borce i civile, i uzrokovana je jedna od najgorih humanitarnih katastrofa na svijetu u kojoj su stradale dodatne desetine hiljada ljudi.
Prekid vatre koji je tehnički okončan prije više od godinu dana još uvijek se uglavnom poštuje. Saudijska Arabija i pobunjenici su izvršili neke zamjene zarobljenika, a delegacija Huta je pozvana na mirovne pregovore na visokom nivou u Rijadu u septembru, kao dio šireg ublažavanja odnosa Arabije i Irana. Iako su učesnici govorilil o “pozitivnim rezultatima”, trajnog mira još nema.
Napadi na brodove
Huti su sporadično napadali brodove u regionu, ali do eskalacije u obimu i učestalosti je došlo od početka rata između Izraela i Hamasa, pogotovo nakon eksplozije u bolnici u Gazi 17. oktobra, u kojoj je bio veliki broj poginulih i povrijeđenih. Ta eksplozija označila je početak intenzivne militantne kampanje protiv američkih baza u Iraku i Siriji, te na mnoge komercijalne brodove koji prolaze kroz Crveno more. Napadi su oštetili brodove i prisilili međunarodne brodarske kompanije da preusmjere svoja plovila.
Od prošlog četvrtka su Huti pokrenuli 27 različitih napada na brodove koji prolaze kroz južno Crveno more, rekao je portparol Pentagona general-major Pet Rajder na konferenciji za novinare.
Portparol Huti vojske general Jahja Sari naveo je da grupa želi "spriječiti izraelske brodove da plove Crvenim morem (i Adenskim zaljevom) dok ne prestane izraelska agresija protiv naše nepokolebljive braće u Pojasu Gaze".
Međutim, tek nekoliko napadnutih brodova imali su direktne veze sa Izraelom. U nedavnom napadu, jedan od pogođenih komercijalnih brodova „Unity Explorer“ imao je slabu izraelsku vezu. U vlasništvu je britanske firme u kojoj je jedan od službenika Den Dejvid Ungar, koji živi u Izraelu. Izraelski mediji identifikovali su Ungara kao sina izraelskog milijardera u brodarstvu Abrahama “Ramija” Ungara. Ali bilo kakve veze Izraela sa drugim brodovima nisu jasne.
Američki zvaničnici su tvrdili da Huti tehnički nisu gađali američka vojna plovila ili snage – što je tvrdnja koju bi kapetani mornaričkih brodova koji nadgledaju nadolazeće dronove mogli dovesti u pitanje.
Kao odgovor na napade, prošlog mjeseca ministar odbrane SAD Lojd Ostin je najavio operaciju „Prosperity Guardian“, u kojoj su SAD i više od 20 drugih zemalja osmislile zaštitu za komercijalne brodove koji su ostali na ruti i odlučili da prolaze kroz Crveno more.
Da ta operacija nije obezbijedila pratnju komercijalnih brodova i presrela nadolazeću vatru, "nemamo sumnje da bi brodovi bili pogođeni, možda čak i potopljeni, uključujući u jednom slučaju komercijalni brod pun mlaznog goriva", rekao je o udarima visoki zvaničnik američke administracije novinarima u četvrtak naveče, govoreći pod uslovom anonimnosti. “Imali smo izuzetno opasne situacije.”
Do danas je ta zaštitna operacija pomogla više od 1.500 komercijalnih plovila da bezbjedno prođu kroz Crveno more.
Američka računica
Dok su SAD izvodile vazdušne napade na milicije u Iraku i Siriji koje podržava Iran, a koje su napale američke trupe 130 puta nakon 17. oktobra, do četvrtka nije bilo uzvraćanja udarca Hutima.
Ta nevoljkost za napad na Hute odražava političku osjetljivost i uglavnom proizlazi iz šire zabrinutosti administracije Džoa Bajdena oko narušavanja krhkog primirja u Jemenu i pokretanja šireg sukoba u regiji. Bijela kuća želi očuvati primirje i oprezna je u preduzimanju akcija koje bi mogle otvoriti još jedan ratni front.
Milicije koje podržava Iran lansirale su jednosmjerne dronove, rakete ili balističke rakete bliskog dometa na američke baze u Iraku 53 puta i u Siriji 77 puta. Deseci vojnika su zadobili povrede, u mnogim slučajevima traumatske povrede mozga.
Kao odgovor, SAD su uzvratile vazdušnim napadima u Siriji u više navrata poslije 17. oktobra, gađajući skladišta oružja i druge objekte direktno povezane s Iranskom revolucionarnom gardom i milicijama. U Iraku je krajem prošlog mjeseca pogođeno više lokacija nakon što je jedna od grupa po prvi put ispalila balističke rakete kratkog dometa na američke snage u bazi Al-Asad.
Ali sve do četvrtka, napad na Hute podrazumijevao je komplikovane računice.
Zvaničnici Pentagona su u jednom trenutku rekli da su mornarički brodovi oborili dronove Huta koji su se kretali prema njima jer su smatrani za "prijetnju". Ali već u narednom trenutku, zvaničnici su izjavili da su SAD procijenile da brodovi nisu meta. Odluka o tome šta je meta često dolazi kasnije nakon što obavještajne procjene pregledaju telemetriju i druge podatke o nadolazećim projektilima.
Međutim, to sigurno nije utjeha mornarima na brodovima koji prate radarski trag dronova u naletu i moraju brzo donijeti odluke o tome predstavljaju li prijetnju za brod.
Istovremeno, SAD su stalno govorile da žele zaštititi slobodnu plovidbu morima. Ali akcije Huta navele su nadležne pomorske agencije da izdaju upozorenje da brodovi koji prolaze kroz Crveno more i moreuz Bab el-Mandeb treba da biraju rute što je moguće dalje od jemenskih voda, da putuju noću i da se ne zaustavljaju.
Bajdenova administracija uporno je govorila o potrebi da se izbjegne eskalacija rata između Izraela i Hamasa u širi regionalni sukob. Do sada, napadi na grupe koje podržava Iran u Iraku i Siriji nisu proširili sukob, rekao je Rajder.
Nije jasno da li bi ciljani udari na skladišta oružja Huta ili slična mjesta - koja također imaju iransku podršku - prešli granicu i pokrenuli širi rat.
„Nastavićemo da se konsultujemo sa međunarodnim saveznicima i partnerima o odgovarajućem načinu zaštite komercijalnih brodova koji prolaze kroz tu regiju, istovremeno osiguravajući da uradimo ono što treba da uradimo da zaštitimo naše snage“, dodao je Rajder.
