Posmrtni ostaci šest stranih humanitarnih radnika ubijenih u izraleskom vazdušnom napadu u srijedu su prebačeni iz Pojasa Gaze u Egipat, dok je osnivač Svetske centralne kuhinje ocenio da nije reč o napadu "gde je bomba pala na pogrešno mesto".
U izraelskom vazdušnom napadu poginula su tri Britanca, jedan poljski državljanin i australijska državljanka, te humanitarac koji je imao dvojno američko - kanadsko državljanstvo. Ubijen je i palestinski vozač, čiji su posmrtni ostaci predati njegovoj porodici u Gazi.
Svi su radili za dobrotvornu organizaciju Svjetska centralna kuhinja, koju je osnovao poznati kuvar Hoze Andres.
Humanitarni radnici dostavljali su pomoć koja je nedovno isporučena Gazi kroz novi pomorski koridor, kada je u izraelskom napadu pogođeno troje vozila u kojima su se nalazili.
Andres je u intervjuu za Rojters rekao da je izraelska vojska znala za kretanje humanitarnih radnika i da je konvoj napadnut "sistematski, vozilo po vozilo".
To nije bila "nesrećna situacija u kojoj je bomba bačena na pogrešno mjesto. Čak i da se nismo koordinisali (sa Izraelskim odbrambenim snagama), ni jedna demokratska zemlja ili vojska ne bi trebalo da napadaju civile i humanitarce", rekao je Andres.
Dodao je da je trebalo da bude u Gazi sa svojim timom, ali da nije mogao da se vrati u enklavu "iz više razloga". Poručio je i da bi SAD trebalo da urade više i kažu izraelskom premijeru da rat mora da se okonča.
Neki od izraelskih najbližih saveznika, među kojima su i Sjedinjene Države, osudili su napad zbog kojeg su Svjetska centralna kuhinja i druge dobrotvorne organizacije obustavile isporuke hrane.
Bajden sa Netanjahuom
Kako je saopšteno iz Bele kuće, predsednik SAD Džo Bajden će u četvrtak razgovarati telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Iz Bele kuće je saopšteno da je Bajden ogorčen zbog napada na humanitarne radnike, ali da nije fundamentalno pomenio poziciju SAD u podršci Izraelu, u ratu u Gazi.
Kako je rekao neimenovani američki zvaničnik, Bajden će verovatno pokrenuti temu bolje zaštite humanitarnih radnika i većeg dotoka humanitarne pomoći u Gazu brodovima.
Ujedinjene nacije obustavile su za sada dopremanje pomoći na najmanje 48 sati da bi procijenile bezbjednosne rizike posle incidenta.
Portparol Stefan Dižarik rekao je da je obustava počela u utorak, a da Svjetski program za hranu nastavlja operacija tokom dana, uključujući dnevne napore da pošalje konvoje na sjever Gaze "gdje ljudi umiru".
"Kako se glad približava, potrebno je slobodno i bezbjedno kretanje humanitarnih radnika i zaliha širom Pojasa Gaze", rekao je Dižarik.
Kipar, koji je imao jednu od ključnih uloga u uspostavljanju pomorskog koridora, saopštio je da se brodovi sa 240 tona neisporučene hrane vraćaju u tu zemlju. Međutim, naveo je i da će se nastaviti isporuke pomorskim putem.
Izrael se suočava sa sve većom izolacijom i međunarodnim kritikama zbog ofanzive u Gazi, a napad na humanitarni konvoj ukazao je - kako navode kritičari - na proizvoljne izraelske bombaške napade i neobaziranje na civilne žrtve u Gazi.
Američki Stejt department u srijedu je poručio da Amerika želi da Izrael što je brže moguće završi istragu napada. Portparol Metju Miler rekao je da bi Izrael trebalo da preduzme bolje mjere da zaštiti humanitarne radnike i civile.
Načelnik Generalštaba izraelskih odbrambenih snaga Herci Halevi u srijedu je objavio rezultate preliminarne istrage.
"To je bila greška posle pogrešne identifikacije - tokom noći, u ratu u veoma složenim uslovima. Nikada nije trebalo da se dogodi", naveo je Halevi ali nije iznio više detalja. Najavio je da će nezavisno tijelo sprovesti sveobuhvatnu istragu koja će biti završena narednih dana.
Svjetska centralna kuhinja saopštila je da je kretanje vozila koordinisala sa izraelskom vojskom. Tri automobila, između kojih je postojala velika distanca, uzastopno su pogođena. Najmanje jedno vozilo imalo je logo dobrotvorne organizacije na krovu kako bi bilo lakše identifikovano iz vazduha.
U ratu je poginulo gotovo 33.0000 Palestinaca, od kojih su dvije trećine žene i djeca, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi koje ne pravi razliku između civila i boraca kada iznosi podatke o žrtvama.
Rat je počeo kada su pripadnici Hamasa upali na jug Izraela, ubili oko 1.200 ljudi i oteli 250 talaca. Hamas drži još 100 i posmrtne ostatke oko 30, nakon što je većina oslobođena prošle godine tokom kratkog primirja, u zamjenu za Palestince koji su oslobođeni iz izraelskih zatvora. SAD, Katar i Egipat mjesecima pokušavaju da ispregovaraju još jedan prekid vatre i oslobađanje talaca.
