Američki predsjednik Džo Bajden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da buduća američka podrška za rat u Gazi zavisi od novih koraka Izraela da zaštiti civile i humanitarne radnike.
Bajden i Netanjahu razgovarali su telefonom nekoliko dana nakon što je u izraelskom vazdušnom napadu poginulo sedmoro humanitaraca u Gazi, što je dodatno iskomplikovalo već napete odnose dvojice lidera.
"Jasno je stavio do znanja da je potrebno da Izrael objavi i primijeni niz specifičnih, konkretnih i mjerljivih koraka da riješi pitanje ugrožavanje civila, humanitarnih patnji i bezbjednosti humanitarnih radnika. Jasno je stavio do znanja da će američku politiku prema Gazi odrediti naša procjena neposredne izralske akcije u pogledu tih koraka", navodi se u saopštenju iz Bijele kuće posle razgovora.
Bajden je takođe rekao izraelskom premijeru da je "hitno primirje ključno" i pozvao Izrael da "bez odlaganja" postigne dogovor, ističe se u saopštenju.
Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što je osnivač Svjetske centralne kuhinje Hoze Andres zatražio nezavisnu istragu izraelskog napada, u kojem su poginuli članovi te dobrotvorne organizacije koja dostavlja pomoć u hrani širom svijeta.
Bijela kuća je saopštila da Amerika ne planira da sprovodi svoju istragu, ali je pozvala Izrael da tokom operacija u Gazi uradi više da spriječi ubijanje i ranjavanje nevinih civila i humanitarnih radnika.
U Briselu, američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je novinarima da će američka podrška biti ograničena ako Izrael ne bude napravio značajne izmjene u načinu na koji vodi rat.
"Ako ne budemo vidjeli potrebne promjene, biće promjena u našoj politici", naglasio je Blinken.
Bajden je trebalo tokom razgovora da ponovo iskaže zabrinutost zbog Netanjahuovog plana za kopnenu ofanzivu u južnom gradu Rafi, gdje se sklonilo oko 1,5 miliona raseljenih Palestinaca. Izrael je poručio da planira da eliminiše Hamas posle napada te ekstremističke grupe 7. oktobra u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1,200 ljudi a oteto 250.
U izraelskoj ofanzivi posle napada stradalo je gotovo 33.000 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi kojeg kontroliše Hamas.
Uprkos sve većim podjelama, Bajdenova administracija nastavila je da isporučuje oružje Izraelu. Mnoge isporuke su odobrene prije više godina, ali su samo bile djelimično realizovane ili nisu privedene kraju.
Na spisku municije za isporuku, objavljenom u ponedeljak, bila je prodaja bombi Izraelu. Zvaničnici su saopštili da je isporuka odobrena prije objavljivanja spiska na dan kada su u izraelskom vazdušnom napadu ubijeni humanitarni radnici, te da je vrijednost oružja bila manja od praga koji zahtijeva da se obavijesti Kongres. Naveli su i da bombe neće biti isporučene Izraelu do 2025. godine.
Izrael je priznao odgovornost za napad, ali je naveo da je on bio "nenamjeran". Najavio je i istragu. Andres je kritikovao izraelsku vojsku, a njegova organizacija je obustavila rad u Gazi.
Izraelska vojna kampanja u Gazi je, prema ocjenama eksperata, među najsmrtonosnijim i najrazonijim u novijoj istoriji.
