Pristanište koje su SAD izgradile za dopremanje hrane u Gazu suočava se sa jednim od najozbiljnijih izazova do sada - Ujedinjene nacije (UN), kao humanitarni partner, odlučuju mogu li bezbjedno i etički nastaviti isporučivati zalihe koje izgladnjelim Palestincima stižu morskim putem.
UN je pauzirao svoj rad na pristaništu nakon operacije izraelskih snaga 8. juna u kojoj su spašena četiri izraelska taoca, a ubijeno je više od 270 Palestinaca.
Spašavajući smrtno ranjenog izraelskog komandosa nakon akcije, izraelski spasioci su se odlučili protiv vraćanja putem kojim su došli, preko kopnene granice, rekao je novinarima Danijel Hagari, portparol izraelske vojske. Umjesto toga, pojurili su prema plaži i mjestu američkog humanitarnog centra na obali Gaze. Izraelski helikopter sletio je u blizini pristaništa koje su izgradile SAD i pomogao u evakuaciji talaca i komandosa, navele su američka i izraelska vojska.
Za UN i nezavisne humanitarne grupe, događaj je stvorio jednu od njihovih glavnih nedoumica u vezi s američkom pomorskom rutom: da li bi humanitarni radnici mogli sarađivati sa projektom koji podržava američka, a obezbjeđuje izraelska vojska, bez kršenja osnovnih humanitarnih principa neutralnosti i nezavisnosti i bez rizika da se humanitarni radnici posmatraju kao saveznici SAD i Izraela - a time i potencijalne mete.
Izrael i SAD negiraju da je bilo koji aspekt američkog pristaništa starog mjesec dana korišten u izraelskom napadu. Preciziraju da je područje u blizini korišteno za odlazak talaca kući.
Svjetski program za hranu UN-a, koji sa SAD sarađuje na prenosu pomoći sa pristaništa vrijednog 230 miliona dolara u skladišta i do lokalnih timova za distribuciju pomoći unutar Gaze, suspendovao je tu saradnju dok sprovodi bezbjednosnu analizu. Od tada, pomoć se gomila na plaži.
"Možete biti prokleto sigurni da ćemo biti vrlo oprezni u pogledu onoga što procjenjujemo i onoga što zaključujemo", rekao je šef humanitarne organizacije UN-a Martin Grifits.
On je novinarima na konferenciji o pomoći u Jordanu ove sedmice naveo da bi utvrđivanje da je izraelska akcija nepropisno koristila plažu ili puteve oko pristaništa "ugrozilo svako buduće humanitarno angažovanje u toj operaciji".
UN moraju sagledati činjenice, kao i ono što palestinska javnost i militanti vjeruju o bilo kakvoj umiješanosti SAD, pristaništa ili humanitarnih radnika u akciju, rekao je novinarima u Njujorku portparol Faran Hak.
"Humanitarna pomoć se ne smije koristiti i ne smije se doživljavati kao zauzimanje bilo koje strane u sukobu", rekao je Hak. "Sigurnost naših humanitarnih radnika zavisi od toga da sve strane i zajednice na terenu vjeruju u njihovu nepristrasnost."
Takođe, humanitarne grupe navode da su glasine na društvenim mrežama dodatno povećale opasnost za humanitarne radnike.
"Da li smo vidjeli ili ne da se pristanište koristi u vojne svrhe, gotovo je irelevantno. Jer percepcija ljudi u Gazi, civila i naoružanih grupa, je da su strane u sukobu instrumentalizirale humanitarnu pomoć", kazala je Suz van Megen, šefica operacija u Gazi Norveškog savjeta za izbjeglice.
"Oxfam International" i neke druge humanitarne organizacije kažu da čekaju odgovore od američke vlade jer je ona odgovorna za sporazume s UN-om i drugim humanitarnim grupama o tome kako će funkcionisati pristanište i isporuka pomoći.
Pitanja uključuju da li su izraelski helikopteri i vojnici koristili ono što su SAD grupama za pomoć obećale da će biti zabranjeno područje za izraelsku vojsku oko pristaništa, rekao je Skot Pol, pomoćnik direktora "Oxfama".
Obustava isporuka samo je jedan od problema sa kojima se suočilo pristanište za koje je predsjednik Džo Bajden u martu najavio da će biti dodatni način za pomoć Palestincima. SAD su navele da projekat nikada nije bio rješenje i pozvale Izrael da ukine ograničenja na pošiljke pomoći preko kopnenih prelaza jer u Gazi vlada glad.
Prva pomoć sa mora preko pristaništva je dopremljena 17. maja, ali od tada su se redali pozitivni rezultati i problemi:
- Velik broj ljudi je preplavio kamione pomoći koji su dolazili sa pristaništa 18. maja, oduzimajući teret nekim kamionima. Svjetski program za hranu je obustavio isporuke sa pristaništa na najmanje dva dana dok je razrađivao alternativne rute sa SAD i Izraelom.
- Nešto više od 1.000 tona pomoći isporučeno je u Gazu sa pristaništa 24. maja, a Američka agencija za međunarodni razvoj je kasnije saopštila da je sva pomoć distribuisana unutar Gaze.
- Snažan vjetar i udari mora oštetili su pristanište 25. maja, a četiri broda američke vojske su se nasukala, prilikom čega su povrijeđena tri vojnika, od kojih jedan teško. Posada je odvukla dio plutajućeg doka, a uslijedila je dvonedjeljna pauza u operacijama.
- Američka vojska je 8. juna objavila da su nastavljene isporuke preko popravljenog i ponovo instaliranog pristaništva. Izraelska vojna operacija odvijala se upravo tog dana.
- Šefica Svjetskog programa za hranu Sindi Mekejn najavila je "pauzu" saradnje sa američkim pristaništem 9. juna, navodeći "incident" od prethodnog dana i raketiranje dva skladišta Svjetskog programa za hranu u kojem je povrijeđen jedan zaposlenik.
"Svjetski program za hranu, naravno, preduzima bezbjednosne mjere koje su im potrebne i pravi analize koje treba da urade, kako bi se osjećali sigurno i bezbjedno i da bi radili unutar Gaze", izjavila je ove sedmice portparolka Pentagona Sabrina Sing.
Preko pristaništa je u Gazu dopremljeno više od 2.500 tona pomoći, navela je Sing. Oko 1.000 tona je dovezeno brodom u utorak i srijedu — nakon pauze Svjetskog programa za hranu — i pohranjeno je na plaži, te čeka na distribuciju.
Sada je pitanje da li će se UN ponovo pridružiti tim naporima.
Za humanitarne radnike koji uglavnom rade bez oružja ili naoružanih čuvara, kao i za one kojima služe, "najbolja garancija naše sigurnosti je prihvatanje zajednica" da su humanitarni radnici neutralni, rekao je Pol, zvaničnik "Oxfama".
Palestinci su već gajili duboke sumnje u vezi sa pristaništem, s obzirom na vodeću ulogu SAD, koji šalje oružje i drugu podršku svom savezniku Izraelu, rekao je Jusuf Munajer, viši saradnik u Arapskom centru u Vašingtonu, nezavisnoj organizaciji koja istražuje izraelsko-arapska pitanja.
Od nepovjerljivih Palestinaca koji pate u ratu između Izraela i Hamasa traži se da vjeruju Americi na riječ, a to je teško prodati, rekao je Munajer, Amerikanac palestinskog porijekla.
"Znate, percepcija je veoma bitna", dodao je. "A za ljude koji bukvalno stavljaju svoje živote na kocku da bi dobili humanitarnu pomoć koja se kreće po ratnoj zoni, percepcija vas dovodi u opasnost."
