Crna Gora je u ponedeljak zatvorila još tri pregovaračka poglavlja na putu ka Evropskoj uniji, posle zastoja od sedam godina, dok se očekivanom zatvaranju poglavlja 31 o spoljnoj politici i bezbjednosti usprotivila Hrvatska koja crnogorske vlasti krivi za narušavanje dobrosusjedskih odnosa.
Crna Gora sada ima ukupno šest privremeno zatvorenih poglavlja u pregovorima sa EU.
Crna Gora je na trećoj Međuvladinoj konferenciji, zatvorila pregovaračko poglavlje 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i poglavlje 20 (preduzetništvo i industrijska politika).
Crnogorski premijer Milojko Spajić kazao je da je “Crna Gora puna entuzijazma da do 2026. zatvori preostala poglavlja i postane 28 članica EU do 2028."
Spajić je, na konferenciji za novinare u Briselu, rekao da očekuje da će Crna Gora uskoro zatvoriti i poglavlje 31 koje je blokirala Hrvatska.
"Nakon sedam dugih godina, nastavili smo sa zatvaranjem poglavlja, približili članstvo u EU realnosti. Zatvorili smo tri poglavlja i ispunili uslove za četvrto i nadam se da ćemo ga zatvoriti u narednih 12 mjeseci. Zahvaljujemo Evropskoj komisiji i svim zemljama članicama, naročito našoj administraciji i 700 članova koji su vrijedno radili", rekao je Spajić na konferenciji za novinare.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da je Crna Gora demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost. Ona je naglasila da je “postignut zanačajan pomak naprijed, ali da ovo nije kraj puta".
Na pitanje novinara o protivljenju Hrvatske da Crna Gora danas zatovori i poglavlje 31, Kos je kazala da vjeruje da će dalji dijalog, “vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa omogućiti rješavanje tog bilateralnog pitanja i da će Poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno”.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kazao je da bi, da je zavisilo od njih, Crna Gora već zatvorila poglavlje 31.
“I ne samo to, možda i još neka druga poglavlja”, rekao je Sijarto.
Naglasio je da je Crna Gora poslednjih godina uradila odličan posao, te da “nudi sve što Evropska unija treba”.
"Potrebna nam je nova snaga i ambicija. Ovo su stvari koje Crna Gora može da ponudi. Ne samo da je ovo zajednički interes, već i zajednička korist. Vjerujemo da će ulaskom Crne Gore u EU, unija postati jača. Nema rizika kada je u pitanju članstvo Crne Gore", naveo je Sijarto na konferenciji za novinare u Briselu.
Slovenačka ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon saopštila je, odgovarajući na pitanja novinara, da “kada je riječ o proširenju, bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu teret u tom procesu”. Ona je takođe dodala da bilateralna pitanja treba riješiti prije nego što zemlje kandidatkinje uđu u završnu fazu za ulazak u EU.
Podgorica je tehnički bila spremna i za zatvaranje poglavlja 31, ali se to nije dogodilo zbog protivljenja susjedne Hrvatske sa kojom je došlo do zahlađenja odnosa nakon što je u crnogorskom parlamentu, krajem juna, glasovima vladajuće većine usvojena rezolucija o Jasenovcu.
Takav potez Crne Gore Hrvatska je ranije ocijenila kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih političara - predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika crnogoske Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića, proglasila za nepoželjne u Hrvatskoj.
Hrvatske vlasti obrazložile su takav korak prema trojici crnogorskih političara njihovim "sistemskim djelovanjem na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom" i "kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutarašnje političke svrhe".
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao u u ponedeljak da o protivljenju Zagreba crnogorskom zatvaranju poglavlja 31 ne treba govoriti kao o blokadi, ali da Crna Gora treba da riješi pitanja koja nijesu bilateralna, već univerzalna.
"Ovdje ne treba govoriti o blokadi. Hrvatska je svih ovih godina snažno podržavala Crnu Goru od trenutka kada je započela pregovore s EU. Međutim, postoje određena pitanja koja nijesu bilateralne prirode, već humanitarna i civilizacijska, koja su univerzalna“, rekao je Grlić Radman, koji u Briselu učestvuje na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU.
On je, kako prenosi RTCG, rekao da “Hrvatska sigurno neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba tokom Domovinskog rata, pitanje odštete logorašima, to su teme koje nas sve unutar Evropske unije moraju brinuti, a ne samo Hrvatsku“.
Hrvatska je Crnoj Gori nedavno uputila i non-paper kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose.
U tom dokumentu navedeno je da Crna Gora i Hrvatska treba da riješe pitanje vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru “Morinj”.
Crnogorski ministar javne uprave Maraš Dukaj ranije je rekao da žali što Crna Gora nije uspjela da zatvori još jedno poglavlje što je, kako je naveo, “bilo gotovo izvjesno sve dok naša zemlja nije donijela pogrešne odluke, koje ne korespondiraju sa EU političkim običajima, praksama i ponašanjem”.
Dukaj je na mreži X napisao da su i "kao Albanski forum i kao članovi Vlade upozoravali da će takve odluke imati teške posljedice po najvažniju državnu politiku, a to su evropske integracije".
Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), ranije je saopšteno da je “blokada zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa, još jedna potvrda da ova parlamentarna većina i ova lada ne mogu uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju”.
“Rušenje dobrosusjedskih odnosa, protestne note od skoro svih država regiona, činjenica da je najvišim državnim zvaničnicima zabranjen ulazak u susjednu Hrvatsku kao i posljednja blamaža kada je Mandić de facto proglašen personom non grata u Briselu, danas su stigle na naplatu u vidu blokade pregovaračnog poglavlja 31” ,navedeno je u saopštenju DPS-a.
Nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je pristupne pregovore sa Evropskom unijom odmrzla u junu dobijanjem pozitivnog IBAR-a (Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava).
Ambicija Crne Gore je da pregovarački proces sa EU okonča do kraja 2026., a punopravna članica 2028.
Pregovarački proces za ulazak u EU Crna Gora je počela prije 12 godina. Otvorila je svih 33 poglavlja, a do 2017. bila je privremeno zatvorila samo tri.
