Crnogorski parlament izglasao je smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića zbog njegove izjave iz marta 2020. kojom se negira genocid u Srebrenici 1995. godine. Ta izjava izazvala je oštre reakcije dijela domaće javnosti i zapadnih saveznika Crne Gore.
Leposavićevu smjenu podržalo je 43 poslanika opozicije i URA-e, 27 poslanika DF-a je bilo protiv a 10 Demokrata uzdržano u 81-članom parlamentu.
Glasovima opozicionih partija okupljenih oko Demokratske partije socijalista i četiri poslanika manje vladajuće partije Ujedinjena reformska akcija, nadglasali su poslanike Demokratskog fronta, koji dijele Leposavićevo mišljenje o Srebrenici, i Demokrata koji su ranije najavili da neće, sa DPS-om, rušiti ministra pravde.
Crna Gora: Parlament usvojio Rezoluciju o Srebrenici
Glasovima opozicije i dijela vladajuće većine, crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o Srebrenici, uprkos protivljenju najjače vladajuće koalicije Demokratski front.
Rezoluciju o Srebrenici podržalo je 55 poslanika, 19 je bilo protiv a sedam uzdržanih u parlamentu koji broji 81 mjesto.
Ervin Ibrahimović, jedan od predlagača rezolucije, poslanik opozicione Bošnjačke stranke, rekao je tokom skupštinske rapsrave da je cilj Predloga rezolucije o Srebrenici suočavanje društva sa prošlošću i pomirenje naroda.
Ibrahimović je rekao da Predlog rezolucije, pored ostalog, podrazumijeva da parlament prizna da se u Srebrenici jula 1995. godine desio genocid u kom je ubijeno preko 8.000 Bošnjaka i to najoštrije osudi, kao i da se zabrani javno negiranje postojanja i umanjnja genocida, a 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve.
On je rekao da Predlog rezolucije uključuje afirmisanje mira i stabilnosti i poziva javne institucije da istraže ratne zločine tokom ratova na prostorima bivše SFRJ.
"Smatram da na osnovu pravosnažne presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde i na osnovu usvojenih rezolucija u Evropskom parlamentu i u Kongresu SAD-a, usvajanjem Rezolucije u ovom parlamentu Crna Gora će nedvosmisleno pokazati da joj je mjesto u društvu razvijenih demokratija", rekao je Ibrahimović.
On je ocijenio zabrinjavajućim dešavanja u posljednjih deset mjeseci, navodeći da je u tom periodu “pojačan stepen multietničke i multivjerske distance”, i poručio da će Rezolucija onemogućiti “da se zločinci kriju iza naroda", pozivajući poslanike da jasno kažu da se desio genocid u Srebrenici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović poručio je u Skupštini Crne Gore da je Srebrenica dokaz, kako se izrazio, monstruoznog zločina koji se desio u vremena kada se mislilo da smo na vrhuncu civilizacijske slobode i pravde, tehnološkog razvoja i kada su “mnogi pravednici putem satelita gledali kako jedan narod nestaje”.
"Ideologija zla koja je bila pokretač za počinjeni genocid da je i dalje prisutna i da ne krije da pojedinci i dalje pokušavaju predlozima, da recimo jedna ulica u crnogorskom gradu nosi naziv po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću”, rekao je i poručio da “zato moramo raskrstiti sa ovom idelogijom zarad budućih pokoljenja”.
On je ocijenio da i danas pojedini ideolozi zla vrše mentalne pripreme jednog dijela svojih sljedbenika “kako bi, u jednom trenutku, neki novi (Slobodan) Milošević, neki novi (Radovan) Karadžić, (Ratko) Mladić sa umišljajem i bez osjećaja krivice natjerali svoje podanike da nastave sa biološkim istrebljenjem Bošnjaka ili nekog drugog naroda”.
Poslanik vladajućeg Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović rekao je da Rezolucija o Srebrenici nije prošla na Odboru za ljudska prava i slobode, ni na Zakodavnom odboru, i poručio da DF neće glasati za njeno usvajanje.
„Ova rezolucija je provokacija i direktno je usmjerena protiv srpskog naroda“, smatra Vučurović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao da nije jasno čemu služi nova inicijativa opozicije u vezi sa Srebrenicom, „osim ako nije za raspirivanje i dizanje novih tenzija“.
“Srebrenica i drugi zločini nad Muslimanima, Srbima, Crnogorcima, Albancima, Hrvatima, jedna je od strašnih posljedica bezumne politike devedesetih”, rekao je Bogdanović, navodeći da se klanjao i da će se klanjati svim žrtvama, a nikad zločincima i onima koji te zločine oživljavaju za glas ili dva.
Poslanik Pokreta za promjene i Demokratskog fronta, Branko Radulović, rekao je tokom rasprave da “ako se morala otvoriti teška tema o Srebrenici, onda je trebalo otvoriti sve brojne Srebrenice koje su se desile u posljednjih 30 godina”.
“Hoću da glasam za rezoluciju u kojoj su sve Srebrenice koje su bile na ovim prostorima. Neću da glasam za političke stvari”, kazao je Radulović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković rekao je da saosjeća sa svim žrtvama koje su stradale na ovim prostorima, ali da “moramo da gledamo unaprijed i osudimo sve zločine”.
"Apsolutno ću uvijek dići ruku za to, pojedinačno (za Rezoluciju o Srebrenici) ne”, poručio je Joković, ocjenjujući da se zločini ne mogu osuđivati po broju žrtava. “Zločin je zločin pa bilo 100, ili deset hiljada žrtava”, naveo je Joković.
Poslanica koalicije Crno na bijelo (URA), Suada Zoronjić, poručila je da je rezolucija koju je ponudio BS “jednim dijelom jednostrana, jer nije prepoznala ulogu svojih koalicionih partnera (DPS)”.
“U ime Bošnjačkog naroda, kažem da sam 28. decembra glasala za ovakav predlog i da ću danas, i uvijek kada bude pitanje ovakve prirode, glasati za. Jer za mene dileme nema – u Srebrenici se desio genocid”, rekla je Zoronjić.
Poslanik Socijademokrata Ivan Brajović ocijenio je da za SD nema dileme da se u Srebrenici desio najstrašniji zločin poslije Drugog svjetskog rata i dodao da će glasati za usvajanje predloga.
Poslanica Socijademokratske partije Draginja Vukasanović Stanković kazala da je svako ko negira ili umanjuje zločin genocida mora znati da čini neoprostivi grijeh prema nevinim žrtvama.
“Danas negirati ili umanjivati genocid u Srebrenici, isto je što i umanjivati Holokaust ili Jasenovac. Oni koji u Ratku Mladiću vide samo Srbina najveći su neprijatelji srpskog naroda”, rekla je Vuksanović Stanković.
Leposavić, koji je prije imenovanja na mjesto ministra pravosuđa bio advokat Srpske pravoslavne crkve u imovinskom sporu sa prethodnom Vladom, rekao je u parlamentu krajem marta da je "spreman priznati genocid u Srebrenici nakon što se to nedvosmisleno utvrdi".
On je tada, odgovarajući na pitanja poslanika opozicije, rekao da “ne zna da li je 1995. U Srebrenici postojala genocidna namjera”.
“Mogu samo da vjerujem ili ne vjerujem sudijama iz Haga, bilo onim koji su glasali za ovu pravnu kvalifikaciju, ili onima iz istog sudskog vijeća koji su o ovom pitanju zauzeli ili izdvojeno ili posebno mišljenje", rekao je tada Leposavić i dodao da je pitanje da je to “predmet stručnih polemika”.
On je ocijjenio da je odluka Međunarodnog suda pravde zasnovana na presudi Haškog tribunala, navodeći da je taj sud, “osim što je osnovan rezolucijom umjesto međunarodnim ugovorom, gotovo u potpunosti izgubio legitimitet kad je utvrđeno da su dokazi izvjestioca Savjeta Evrope o vađenju I trgovini organima civilnih srpskih žrtava na Kosovu uništeni u tom sudu”.
Njegova izjava pokrenula je lavinu kritika u domaćoj javnosti, međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i zapadnim vladama, što je natjeralo premijera Krivokapića da parlamentu podnese prijedlog za Leposavićevu smjenu, uprkos oštrim kritikama Demokratskog fronta, najjače koalicije u heterogenom savezu koji podržava Vladu.
Skupština Crne Gore počela je u srijedu raspravu o prijedlogu premijera Krivokapića, koji je, obrazlažući svoj prijedlog o smjeni Leposavića, rekao da je donio jasnu odluku za “budućnost svih nas”, poručujući poslanicima da biraju “po svojoj savjesti”.
"Smatram da Leposavić nije iskazao potreban nivo odgovornosti već je sebi dao za pravo više nego što mu pripada kao javnom funkcioneru", rekao je premijer i dodao da je on napravio grešku, te da “ima pravo da je ispravi", rekao je u srijedu crnogorski premijer.
Krivokapić je ocijenio da su pitanje (DPS-a) o Srebrenici i odgovor ministra (Leposavića) bili “nabacivanje lopte nakon kog je ova Vlada primila autogol" i poručio da je “jedina budućnost Crne Gore da postane i u praksi građanska država”.
Poslanici Demokratskog fronta, dominantne stranke u parlamentarnoj većini koja podržava Vladu Krivokapića ali se protivi smjeni ministra pravde zbog Srebrenice, oštro su kritikovali premijera i pozvali ga da povuče prijedlog o smjeni Leposavića.
"Čitavoj toj antisrpskoj pomami i histeriji priključio se i premijer Krivokapić i on je, nažalost,zadao Vladimiru Leposaviću najteži, najbolniji, bratski udarac, koji i nije bio očekivan”, rekao je Jovan Vučurović iz Demokratskog fronta.
Obraćajući se premijeru, Vučurović je rekao da je “ministar pravde očekivao da, kada je bio napadnut ni zbog čega jer ono što je rekao podržavaju svi glasači koalicije Za budućnost Crne Gore, vašu zaštitu, a ne napad, ali umjesto zaštite, vi tražite njegovu smjenu”.
“Da bismo mi sad zadovoljili pojedine anti-Srbe u raznim ambasadama, NVO, medijima, sad treba da leti glava Leposaviću. To nije pošteno, to je politika bez hrabrosti I kičme…”, rekao je Vučurović I dodao kako smatra da je “smjena Leposavića prodaja ovoga naroda koji je glasao 30.avgusta i DF se protivi njegovoj smjeni”
Poslanik Boris Bogdanović iz vladajućih Demokrata, koje su ranije najavile da neće sa opozicionom Demokratskom partijom socijalista da glasa za smjenu Leposavića, rekao je da je minister pravde “svojom izjavom rasplamsao nove političke podjele, dao novo pogonsko gorivo bivšem režimu da atakuje na parlamentarnu većinu i na neki način oslabio položaj Crne Gore pred svijetom".
"Ako ministar nije spreman na ostavku, ako dođe do smjene ministra, ako posljedicu budemo imali pad Vlade, onda neka oni koji nijesu bili spremni na ostavku da bi vlast opstala preuzmu odgovornost za posljedice", naveo je Bogdanović.
Poslanica Suada Zoronjić iz pokreta Ujedinjena reformska akcija, koja takođe podržava Vladu Krivokapića, najavila je da će podržati prijedlog premijera, navodeći da Leposavić “možda mogao lično da se ne slaže sa tom istinom”, ali da “nije smio da iznosi svoje lične impresije”.
“Ministar je negirao odluke međunarodnog suda, neoborive pravno utvrđene činjenice”, rekla je Zoronjić i dodala da je “takvim odnosom ili stavom bitno doveo u pitanje međunarodni ugled Crne Gore, što ga čini nepodobnim da vodi to Ministarstvo", rekla je Zoronjić.
Prisutni poslanici opozicije, u odsustvu DPS-a Mila Đukanovića čiji poslanici trenutno bojkotuju rad parlamenta i ne prisustvuju današnjoj raspravi, najavili da će podržati prijedlog Krivokapića o smjeni ministra pravde I ljudskih prava.
"Mladić i Karadžić su presuđeni ratni zločinci, ne može ministar pravde da negira izjave tog suda. Danas ovaj parlament ima važan zadatak, danas premijeru radite dobar korak da pokažete da ova Vlada ima evropske vrijednosti”, rekao je posanik Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović, navodeći da misli da je “ovo ispravan put Vlade”.
