U Podgorici je u četvrtak, u organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, obilježena 29. godišnjica genocida u Srebrenici sa koje je poručeno da "svako negiranje genocida, njegova relativizacija i prećutkivanje ostavlja otvorene rane i zatvara vrata pomirenju i saradnji ".
"Srebrenica je najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar u bošnjačkoj povijesti. Očekujemo da će crnogorski državni organi biti brana, a ne podrška ideologijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i njegovom velikodržavnom naumu", kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, na obilježavanju 29. godišnjice genocida u Srebrenici koje je u Podgorici organizovano u spomen parku civilnim žrtvama na Pobrežju.
Mustafić je kazao da je"ovakav genocid neviđen nakon Holokausta u Evropi" i dodao da se u Potočarima danas sahranjuju posmrtni ostaci 14 civila, žrtava genocida.
"Memorijalizacija je jedino što danas i možemo učiniti prema dušama srebreničkih šehida, sudjelovanje u boli njihovih porodica čije su rane nezacijeljene. Najviša međunarodna adresa Generalna skupština Ujedinjenih nacija, usvajanjem rezolucije, djelimično je ublažila bol srebreničkih porodica. Naša država pridružila se toj rezoluciji i to treba pozdraviti", kazao je Mustafić i dodao da je "procesuiranje svih zločina i njihovih naredbodavaca ključno za puno suočavanje sa naslijeđem prošlosti".
"Crna Gora se time obavezala i kazala da je na pravoj strani istorije, makar kada je u pitanju obilježavanje međunarodnog dan sjećanja i da nije na pogrešnoj strani kao do sredine 90-ih, kada je i bila Srebrenica. Nadamo se da to znači i ispunjavanje obaveza da se u Crnoj Gori osudi svako poricanje genocida kao istorijskog događaja i da ćemo biti među onima koji čuvaju utvrđene činjenice", naveo je Mustafić.
On je, takođe, rekao da od "državnih institucija očekujemo da, shodno preuzetim obavezama započnu aktivnosti na pripremi obilježavanja 30. godišnjice srebreničkog genocida naredne godine".
Gradonačelnica Podgorice, Olivera Injac kazala je da je "Srebrenica simbol bola i patnje i opominje nas na sve užase rata".
“Istovremeno, ukazuje nam da je naša najveća dužnost da čuvamo mir i zajedništvo. Odajući pomen žrtvama Srebrenice, pokazujemo čistu namjeru da budućnost bude izgrađena na međusobnom povjerenju, poštovanju i solidarnosti. Ovaj dan je trajni podsjetnik da kao društvo moramo raditi na pomirenju, cijeneći razlike kao naše najveće bogatstvo”, poručila je Injac.
Elizabeta Mrnjavčević iz Akcije za ljudska prava kazala je da "u ime 76 nevladninih organizacija zahtijevamo od države Crne Gore da 11. jul zvanično proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici".
"Da obezbijedi da naše buduće generacije uče o genocidu u Srebrenici i ulozi Crne Gore u ratovima devedesetih. Da se procesuiraju svi nekažnjeni izvršioci i pomagači genocida u Srebrenici. Da suzbiju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca osudjenih za genocid”, navela je Mrnjačević.
Na obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, u Potočarima, su delegacije predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, Skupštine i Vlade, kao i predstavnici nekoliko partija. U delegaciji, međutim, nema najviših zvaničnika, predsjednika države, vlade i parlamenta.
Ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević kazala je na komemoraciji u Potočarima da "u ime Crne Gore izražavam najdublje saosjećanje sa porodicama žrtava i poštovanje svima koji istrajavaju u težnji da genocid u Srebrenici nikada ne zaboravimo".
"Ovaj najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata svjedoči o bezgraničnosti ljudske svireposti, zato godišnjice ovog masakra moraju biti prilike za sjećanje i istinu, jer odreći se istine o prošlosti znači odustatio od budućnosti oslobođene strijepnje da se istovjetno može ponoviti", navela je ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, oglasio se, povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, na društvenoj mreži "X".
"Dan kada se, sa tugom i pijetetom, prisjećamo žrtava srebreničkog genocida, prilika je da se još jednom podsjetimo koliko je važno da njegujemo međunacionalni i međuvjerski sklad, poštujući i uvažavajući jedni druge", napisao je Milatović.
Crnogorski predsjednik, takođe, navodi da "stradanje nedužnih srebreničkih žrtava današnjim generacijama služi kao bolna opomena da se zlo iz jula 1995. godine nikada ne smije ponoviti".
Prije 29 godina,11. jula, snage Vojske Republike Srpske su u Srebrenici ubile više od 8.300 Bošnjaka, a do sada je u Memorijalnom centru Potočari ukopano 6.752 žrtava.
Godišnjica genocida u Srebrenici obilježava se prvi put nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija, krajem maja, usvojila rezoluciju kojom je11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezoluciju je podržala i Crna Gora, a prihvaćen je i amandman Crne Gore kojim se pojašnjava da je "odgovornost za genocid, po međunarodnom pravu, individualizovana, i da ne može da se pripiše etničkoj, religijskoj ili nekoj drugoj grupi".
Rezoluciju o genocidu u Srebrenici podržale su 84 članice, protiv je bilo 19, a uzdržano 68.
