Nakon poraza njihovog kandidata na predsjedničkim izborima od bivšeg predsjednika Donalda Trampa, demokrate pokušavaju da utvrde zašto se to dogodilo. Analitičari smatraju da je ekonomska situacija najviše doprinijela porazu potpredsjednice Kamale Haris i drugim gubicima koje je stranka pretrpjela na proteklim izborima, ali ističu da je bilo i drugih faktora.
Bijela kuća odbacuje optužbe da su kandidatura predsjednika Džoa Bajdena za rezibor a zatim i njegovo oklijevanje da se ranije povuče iz trke umanjili šanse za pobjedu Haris.
“Kada je donio odluku da preda štafetu potpredsjednici, vjerovao je da je to bila ispravna odluka u tom trenutku”, rekla je nedavno portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer.
Neuspjeh Haris da se distancira od Bajdenove ekonomske politike nanio je najveću štetu njenoj predsjedničkoj kandidaturi, smatraju analitičari.
“Precepcija javnosti bila je da Bajden nije dobro vodio ekonomiju što je uglavnom posljedica naglog rasta inflacije prve dvije godine njegovog mandata. I za Haris je bilo teško da prevaziđe te prepreke”, smatra Dejvid Grinberg, profesor istorije na Univerzitetu Ratgers.
Tokom predizborne kampanje je dosta pažnje bilo usmjereno na pravo na abortus, ali žene nisu glasale za Haris po tom pitanju u obimu u kojem su se demokrate nadale.
“U velikom broju država se na izborima glasalo i o inicijativama da se reproduktivna prava garantuju ustavom i zakonima. Ljudi su glasali za to, ali istovremeno i za Trampa”, podsjeća demokratski strateg Džuli Roginski
Roginski ocjenjuje da Demokratska stranka, osim razmatranja gubitaka u ovom izbornom ciklusu, takođe mora da riješi, kako ga naziva, dugogodišnji strukturni problem u stranci.
“Imamo rezultate na koje možemo da budemo ponosni, ali ne znamo kako to da prenesemo. Ne izgledamo kao da smo autentični”.
Nova lica mogla bi da unesu dodatnu energiju, kaže Džon Lapi, asistent na Fakultetu političkih nauka na Državnom univerzitetu Plimuta.
“Potrebni su novi, mlađi, lideri koji bolje razumiju trenutno uslove i definitvno bolje razumiju radničku klasu”.
Republikanci imaju tijesnu većinu u Kongresu, zbog čega Lapi očekuje da će demokrate moći da se suprostave nekim politikama s kojima nisu saglasni, dok čekaju novu šansu na izborima na sredini Trampovog drugog mandata 2026. godine.
