Dvostranački dogovor o američkoj pograničnoj bezbjednosti i o pomoći Ukrajini i Izraelu, postignut u Senatu, po svemu sudeći će doživjeti neuspjeh s obzirom na to da mu se protivi sve veći broj republikanaca koji nisu uspjeli da u Predstavničkom domu opozovu glavnog Bajdenovog zvaničnika za imigraciju.
Imigracija je postala jedno od glavnih pitanja u kampanji za predsjedničke izbore u novembru, na kojima će vjerovatni kandidati biti aktuelni predsjednik Džo Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp.
Tramp vrši pritisak na republikance u Kongresu da odbace dogovor o granici, koji je objavljen u nedelju. Republikansko protivljenje zakonskom prijedlogu vrijednom 118 milijardi dolara je sve snažnije, a utorak je jedan od vodećih republikanskih senatora Džon Tjun rekao novinarima da će glasati protiv njega.
Senat je trebalo održi prvo proceduralno glasanje o prijedlogu, dok je lider demokrata u Senatu Čak Šumer pozvao republikance da barem omoguće da počne debata.
"Svi znamo šta se ovdje događa. Donald Tramp bi radije da zadrži haos na granici kako bi to koristio u kampanji, umjesto da pusti Senat da uradi ispravnu stvar i riješi situaciju. Radije bi pustio Ukrajinu da pati na ratištu nego da bude oštar prema Putinu", rekao je Šumer.
Predsjednik Džo Bajden u utorak je rekao da dvostranački zakonski predlog o imigraciji propada zbog Trampovog političkog pritiska i pozvao članove Kongresa da "pokažu kičmu", suprostave se Trampu i usvoje predloženu mjeru.
"Sve ukazuje na to da ovaj zakonski predlog neće biti ni stavljen na raspravu u Senatu. Zašto? Jednostavan razlog: Donald Tramp. Zato što Donald Tramp smatra da je to loše za njega politički", rekao je Bajden.
Poručio je i da će Kongres pomoći Kremlju ako, u okviru zakonskog predloga o pograničnoj bezbjednosti, ne odobri nastavak pomoći Ukrajini.
"Sat otkucava" za Ukrajinu, rekao je Bajden i dodao:
"Ne možemo da sada odustanemo. Putin računa na to. Podrška ovom zakonskom predlogu predstavlja suprostavljanje Putinu. Protivljenje predlogu mu ide na ruku", upozorio je Bajden
Lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel rekao je da mu izgleda "da nema šanse da prijedlog postane zakon".
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, već je rekao da dvostranački prijedlog - ako bude usvojen u Senatu - neće proći u donjem domu Kongresa u kojem Republikanska stranka ima većinu.
U međuvremenu, republikanci u Predstavničkom domu nisu uspjeli da opozovu sekretara za unutrašnju bezbjednost Alehandra Majorkasa.
Za opoziv Majorkasa glasalo je 214 članova donjeg doma Kongresa, dok je 216 bilo protiv, među kojima četvoro republikanaca i sve demokrate.
Republikanci tvrde da je Majorkas namjerno ublažio bezbjednosne mjere na granici sa Meksikom i da je prekršio javno povjerenje davanjem lažnih izjava u Kongresu. Majorkas odbacuje optužbe.
Na američko-meksičkoj granici je u fiskalnoj 2023. godini uhapšeno oko dva miliona migranata.
Ovo je prvi put da Predstavnički dom glasao o opozivu člana kabineta od 1876. godine kada je sekretar rata bio pod istragom zbog korupcije. Senat ga je tada oslobodio optužbi.
"Potezi sekretara Majorkasa, kada je riječ o namjernom odbijanju da primijeni naše zakone i gubitku povjerenja Amerikanaca, od nas zahtijevaju da reagujemo. Ako on neće da obavlja svoju dužnost onda, nažalost, Predstavnički dom mora da obavlja svoju ustavnu dužnost", rekao je u ponedeljak Tom Kol, predsjedavajući odbora koji je utvrdio pravila debate o opozivu Majorkasa, pred punim sastavom donjeg doma Kongresa.
Demokrate su kritikovale proces opoziva i optužile republikance da pokušavaju da sakupe političke poene protiv Bajdena i njegove administracije uoči izbora u novembru.
"Ova farsa od opoziva odvlači pažnju od drugih ključnih prioriteta u nacionalnoj bezbjednosti i Kongres bi trebalo da radi na tome da poboljša neuspjele zakone o imigraciji. Oni ne žele da riješe problem, već da ga iskoriste u kampanji", saopštio je u utorak portparol Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost.
Demokrate i pojedini pravni eksperti navode da nema dokaza da je Majorkas počinio krivično djelo zbog kojeg bi, prema Ustavu, trebalo da bude opozvan.
Predstavnički dom vodi istragu i o opozivu Bajdena, zbog poslovnih aktivnosti njegovog sina Hantera, ali do sada nisu otkriveni dokazi da je aktuelni predsjednik počinio krivično djelo zbog kojeg bio trebalo da bude opozvan.
