Zamjenica pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju Karmen Romero kazala je da Alijansa ostaje posvećena stabilnosti Zapadnog Balkana, kao i da NATO 75 godina nastoji da sačuva mir i spriječi ratove.
“Važno je da imamo jaki NATO sa više saveznika. Više investiramo u odbranu, imamo sve veću mrežu partnera. Treba da sačuvamo mir, da ne provociramo rat, nego da ga spriječimo. NATO to radi 75 godina“, navela je Romero na otvaranju konferencije “75 godina NATO: Bezbjednosni štit u svijetu neizvjesnosti“, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Romero je takođe navela da ruska agresija utiče i na Zapadni Balkan i poručila da je “čuvanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu ključno zbog regionalne bezbjednosti”.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je "članstvo u NATO Crnoj Gori obezbijedilo zaštitu, predvidivost i stabilnost u okviru kojih možemo da nastavimo da razvijamo demokratiju" i poručio da je važno da svi, "a naročito Vlada, usklade svoje djelovanje sa prioritetima vanjske i bezbjednosne politike NATO".
Milatović je, na panel diskusiji povodom 75 godina od osnivanja NATO-a, kazao da je članstvo Crne Gore u Alijansi značajna odluka moderne Crne Gore i signal opredjeljenju da se očuvaju mir i prosperitet.
Crnogorski predsjednik rekao je i da “Crna Gora posvećenost članstvu demonstrira kroz učešće u NATO misijama doprinoseći tako kolektivnoj bezbijednosti".
On je dodao da je Crna Gora posvećena i regionalnoj stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa, te da “ne postoje otvorena pitanja Crne Gore sa susjednim državama, bilo da su one članice Alijanse ili ne”.
"Dobrosusjedski odnosi nemaju alternativu. Crna Gora će ostati posvećen NATO savjetnik", poručio je Milatović.
On je kazao da je članstvo u NATO garant prevazilaženja regionalnih problema i trvenja.
Podrška članstvu NATO-a u Finskoj, u februaru 2022., bila je 28 odsto, rekao je ambasador Finske u Crnoj Gori Niklas Lindkvist i ukazao da je nekoliko nedelja kasnije, poslije ruskog napada na Ukrajinu, iznosila preko 50 procenata. On je naglasio da je sada procenat onih koji podržavaju NATO porastao na 80 procenata, a, kako je kazao, “prema nekim istraživanjima podrška je blizu 90 procenata”.
"Mi smo i prije toga imali Vlade koje su spominjale NATO, ideja je i ranije postojala. Imali smo zaključak da bi članstvo bilo dobra ideja, a parlament je glasao za to velikom većinom. Vidjećemo šta će se desiti kada se završi rat, da li će podrška ostati jaka", kazao je Lindkvist.
Izvršna direktorica Atlantskog saveza Azra Karastanović navela je da je rat u Ukrajini ogolio osjetjivost i izazove Zapadnog Balkana i Crne Gore na međunarodna dešavanja, ali i “nanovo demonstrirao podložnost regiona za širenje ruskog uticaja kroz sve intezivnije aktiviranje regionalnih proksija”.
“Zbog toga je neophodno kostantno reafirmisati značaj NATO-a za Crnu Goru koja će u junu obilježiti sedam godina članstva”, poručila je Karastanović.
Izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić kazao je da “u Srbiji nema političke stranke koja u svom program otvoreno ima integraciju u evroatlantsku zajednicu”.
“Srbija je danas u jednoj bezbjednosnoj iluziji vojne neutralnosti koju rabe uglavnom političari i dobijaju na rejtingu, ali istovremeno ugrožavaju Srbiju. Naime, vojna neutralnost Srbije je definitivno neodrživa”, naveo je on.
