Sjeverna Makedonija je godinama postizala kompromise sa susjedima u nadi da će jednog dana postati članica Evropske unije, čak dodajući riječ "sjeverna" svom imenu da bi udovoljila zahtjevima Grčke.
Međutim, s obzirom na to da je ostvarenje sna o članstvu u EU blokirano u doglednoj budućnosti, mnogi u toj zemlji su nezadovoljni - uključujući lidere novoizabrane nacionalističke vlade, prenosi agencija Frans pres.
Nova predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova je u svom inauguracionom govoru prošlog mjeseca dva puta svoju zemlju nazvala Makedonijom, a ne Sjevernom Makedonijom.
Grci su bili bijesni. Atina je odmah odbacila taj potez kao nelegalan, provokativan i neprihvatljiv.
Riječ "sjeverna" dodata je nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma 2018. godine kojim je okončan žestok spor zbog kojeg je Atina više od dvije decenije blokirala članstvo Skoplja u NATO i EU.
U Grčkoj takođe postoji pokrajina Makedonija koja se graniči sa sjevernim susjedom, a dvije zemlje sukobljavale su se oko nasljeđa Aleksandra Velikog.
Sporazum je omogućio Sjevernoj Makedoniji da konačno postane članica NATO-a 2020. godine. Skoplje se nadalo da će biti olakšan i put do EU.
Međutim, vrata za članstvo je posle Grčke zatvorila Bugarska - još jedan susjed Sjeverne Makedonije.
Uprkos potpisivanju sporazuma o prijateljstvu 2017. goodine, odnosi sa Sofijom su se uskoro pogoršali zbog niza sporova u pogledu sličnih jezika i istorije dvije zemlje.
Bugarska je odbila da podrži otvaranje pregovora o pristupanju dok Sjeverna Makedonija ne prizna malu bugarsku manjinu u svom ustavu, što je dovelo do dvogodišnjeg zastoja.
Sve veće nezadovoljstvo zbog nedostatka napretka u procesu pristupanja EU pomoglo je nacionalističkoj stranci VMRO-DPMNE da na prošlomjesečnim izborima ubjedljivo porazi vladu lijevog centra.
Mandatar za sastav nove vlade Hristijan Mickoski takođe ne planira da izgladi spor za Grčkom.
Najavio je da će nastaviti da svoju zemlju zove Makedonija uprkos protestima grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa koji je zaprijetio da će to pitanje pokrenuti na samitu NATO-a narednog mjeseca u Vašingtonu.
Micotakis je u nedelju od Mickoskog zatražio "da javno prizna, eksplicitno i nedvosmisleno, da poštuje Prespanski sporazum i da je naziv njegove zemlje Sjeverna Makedonija".
Poručio je da će "ohrabriti lidere (u Skoplju) da ne ugrožavaju evropski kurs".
"Moraju da shvate da su izbori završeni i da populizam ne može da prođe spoljnopolitički test kada neko preuzme položaj", rekao je Micotakis.
Međutim, Mickoski je novinarima rekao da je njegovo osnovno ljudsko pravo da zove državu kako želi.
"Ako misle da smo prekršili Prespanski sporazum, postoji Međunarodni sud pravde. Mogu da pred njim započnu proces i mi ćemo iznijeti činjenice", istakao je Mickoski.
EU "izdaja i gorčina"
"Zbog pitanja imena, protraćili smo godine čekajući u predvorju EU i NATO-a", kaže Nikola Dimitrov, bivši makedonski šef diplomatije i jedan od tvoraca Prespanskog sporazuma.
"Zamislite da se 27 godina penjete uz planinu. Konačno, jednog dana stignete do ravnog puta koji vodi do Evropske unije. Zamislite osjećaj izdaje, gorčine i uvrede kada građani, umjesto ravnog puta, naiđu na još jednu planinu", objašnjava Dimitrov.
Brisel "nije uspio da nađe način da ukine veta", dodaje Vasko Naumovski, bivši pregovorač za pitanje imena u UN.
"To je dovelo do pada entuzijazma (za EU) i povećanje euro-skepticizma", ističe Naumovski.
U Grčkoj, gdje je javno mnjenje veoma osjetljivo na istorijska pitanja, obnovljena kontroverza oko Prespanskog sporazuma podstakla je nacionalističke stavove uoči izbora za Evropski parlament ove nedelje.
Micotakis, čija se konzervtivna stranka protivila sporazumu iz 2018. godine, upozorio je da nekorištenjem imena Sjeverna Makedonija krši i dogovor i ustav te zemlje.
"Bilo kakav napredak u bilateralnim odnosima, kao i svi koraci Skoplja ka Evropi zavise od iskrenog poštovanja onog što je dogovoreno. Nećemo prihvatiti slične greške", naglasio je u maju.
