Linkovi

Smanjena proizvodnja nafte mogla bi povećati cijene goriva i pomoći Rusiji 


Fotografija Aramko naftnog postrojenja južno od Rijada, glavnog grada Saudijske Arabije, 15. septembra 2019. godine.
Fotografija Aramko naftnog postrojenja južno od Rijada, glavnog grada Saudijske Arabije, 15. septembra 2019. godine.

Velike zemlje proizvođači nafte, predvođene Saudijskom Arabijom, najavile su da će ponovo smanjiti opskrbu sirovom naftom. Ovoga puta odluka je bila iznenađenje i u prvi plan je stavila zabrinutost oko toga u kojem bi smjeru mogla da ide globalna ekonomija.

Rusija se pridružila, tako što je do kraja godine produžila vlastitu odluku o smanjenoj proizvodnji od 500 hiljada barela dnevno.

U teoriji, manji dotok nafte u rafinerije trebao bi značiti skuplje cijene goriva za vozače i mogao bi povećati inflaciju koja pogađa SAD i Evropu. Takođe, to bi moglo pomoći Rusiji da izdrži zapadne sankcije zbog invazije na Ukrajinu.

Odluka proizvođača nafte, od kojih su mnogi u naftnom kartelu OPEC, da smanje proizvodnju za više od milion barela dnevno, dogodila se nakon što su referentne međunarodne cijene sirove nafte pale, usljed usporavanja globalne ekonomije, kojoj je zbog toga potrebno manje goriva za putovanja i industriju.

Uzimajući u obzir i smanjenje od dva miliona barela dnevno iz oktobra prošle godine, riječ je ukupno o smanjenju od oko 3% svjetskih zaliha nafte.

Saudijska Arabija je u nedjelju saopštila da je taj potez preventivan kako bi se izbjegla dodatna smanjenja cijena.

Ministar energije te zemlje Abdulaziz bin Salman vodi politiku u kojoj favorizuje proaktivnost u prilagođavanju opskrbe prije potencijalnog pada potražnje.

U martu, cijena barela nafte je pala na 73 dolara, u poređenju sa više od 120 dolara po barelu prošlog ljeta. Nakon objave u nedjelju, cijene su porasle i do 6%.

Zbog straha od recesije u SAD, posebno naglašenog nakon problema u bankarskom sektoru, nedostatka ekonomskog razvoja u Evropi, te sporog oporavka Kine od pandemije, proizvođači nafte se plaše naglog kolapsa cijena, kao tokom pandemije ili globalne finansijske krize 2008. i 2009. godine.

To je svima bilo iznenađenje", kaže o novoj odluci analitičar kapitala Muhamed Ali Jasin. "Brzina i vrijeme tog poteza, kao i veličina poteza su veoma značajni."

Prema njegovim riječima, cilj je da se zaustavi "kontinuirani pad cijena nafte" prije nego dođe do 70 dolara, što bi bilo "veoma negativno" za proizvođače.

Analitičari kažu da su ponuda i potražnja nafte dobro izbalansirani, što znači da bi smanjenja u proizvodnji mogla dovesti do rasta cijena u narednim mjesecima.

U SAD cijene benzina u velikoj mjeri zaviste od cijena sirove nafte, na koju otpada oko pola cijene jednog galona (3,7 litara). Niže cijene sirove nafte dovele su do toga da su američki vozači prošle sedmice plaćali oko 3,5 dolara po galonu - u poređenju sa oko 5 dolara sredinom 2022. godine.

Ukoliko najavljeni rezovi budu u potpunosti implementirani "to bi dodatno suzilo ionako suženo naftno tržište", naveo je Horhe Leon, potpredsjednik kompanije "Rystad Energy". To bi moglo dovesti i do cijene od 110 dolara po barelu nafte.

Leon je dodao da bi više cijene mogle dati podsticaj i globalnoj inflaciji u začaranom krugu u kojem bi banke nastavile podizati kamatne stope, što bi pak usporavalo ekonomski razvoj.

Adrijana Vatson, portparolka Vijeća za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, je izjavila: "Ne mislimo da su rezovi preporučljivi u ovom trenutku, imajući u vidu nesigurnost tržišta - i to smo jasno naznačili".

Inicijalni odgovor Bijele kuće bio je blaži nego u oktobru, kada su se rezovi u opskrbi dogodili pred američke kongresne izbore, na kojima su cijene goriva bile jedna od važnih tema. Predsjednik Džo Bajden tada je rekao da će biti posljedica, a članovi Kongresa iz njegove Demokratske stranke pozvali su na zamrzavanje saradnje sa Saudijskom Arabijom.

Kerolin Bejn, vodeća ekonomistkinja iz kompanije "Capital Economics", navela je da smanjena proizvodnja nafte pokazuje "podršku te grupe Rusiji i protivi se naporima Bajdenove administracije da smanji cijene nafte".

Rusiji je prihod od nafte neophodan, kako bi ublažila posljedice sankcija SAD i evropskih zemalja.

Ipak, neki analitičari navode da su najavljeni ruski rezovi u proizvodnji zapravo prikrivanje toga da je zahtjev za ruskom naftom opao, iako je Moskva uspjela da značajan dio svoje proizvodnje preusmjeri na Indiju, Kinu i Tursku. Zbog nametnute maksimalne cijene od 60 dolara po barelu, Rusija naftu prodaje po sniženim cijenama.

XS
SM
MD
LG