Svjetska banka u novom izvještaju prognozira ubrzanje ekonomskog rasta i pad inflacije u Srbiji, ali i upozorava na značajno povećanje javnog duga. U Crnoj Gori se takođe očekuje rast javnog duga, kao i fiskalnog deficita - zbog predviđenog smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje.
U redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je izdat uoči jesenjeg zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu naredne nedelje, predviđa se umjereno ubrzanje ekonomskog rata u regionu tokom naredne godine, zbog povećane potrošnje i investicija, kao i veće kupovne moći.
Procjenjuje se da će kolektivni rast u Albaniji, Bosni i Hecegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji dostići 3,7 procenata u 2025. godini, što je 0,2 odsto više u odnosu na prognozu iz proljećnog izdanja izvještaja.
Neznatno je povećana početna procjena rasta i za ovu godinu, za 0,1 odsto na 3,3 procenta, podstaknuta potrošnjom koja je povećana zbog rasta zarada, smanjenja inflacije i povećanja zasposlenosti. To je i porast u odnosu na 2023. godinu, kada je ekonomski rast na Zapadnom Balkanu bio 2,6 odsto.
"Domaći faktori i dalje podstiču umjereno ubrzanje rasta na Zapadnom Balkanu. Uz to, srednjoročno, očekuje se da će jednu od ključnih uloga imati i postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji, poboljšanjem izvoza iz regiona", kazala je Isolina Rosi, ekonomistkinja Svjetske banke i vodeća autorka izvještaja.
"Uprkos pozitivnim izgledima, region je i dalje podložan nekoliko rizika, među kojima su usporeni globalni rast, povratak inflacije, politička neizvjesnost i ekstremni vremenski uslovi", navela je Rosi.
Kako jača ekonomski rast u regionu, i životni standard nastavlja da se postepeno približava onom u razvijenijim ekonomijama Evrpske unije, ocjenjuje Svjetska banka, ali i ističe da su za održavanje zamaha i ubrzanje tempa usklađivanja sa standardom u EU potrebne strukturne reforme.
"Ekonomska integracija je jedan od ključnih podsticaja rasta za male ekonomije kao što su one na Zapadnom Balkanu. Da bi održale taj rast, zemlje bi trebalo da povećaju regionalnu i trgovinu sa EU, smanje čekanje na granicama i integrišu platne sisteme", navela je Šijaćing Ju, direktorka za region u Svjetskoj banci.
Na Zapadnom Balkanu je, u skladu sa međunarodnim trendovima, ove godine smanjena inflacija, ali sporijim tempom - potrošačke cijene su pale sa 4,4 na početku godine na 3,2 procenta do jula, navodi se u izvještaju. Crna Gora i Srbija su po stopi inflacije, zabilježenoj do jula, bile iznad regionalnog prosjeka - sa 3,5 odnosno 4,3 procenta. U izvještaju se upozorava da bi nedavni vremenski uslovi mogli da dovedu "do dodatnog pritiska" kada je riječ o cijenama hrane do kraja 2024.
U regionu je ove godine nastavljeno poboljšanje situacije na tržištu rada, a kako se ističe u izvještaju, stopa zaposlenosti je u junu dostigla rekordnih 48,5 procenata - što je povećanje od 6 odsto od sredine 2021. godine, ali i dalje ispod nivoa Evropske unije od 54,4 odsto. Međutim, firme su bile zabrinute zbog nedostatka radne snage i potrebne obučenosti.
U regionu je nastavljen i trend smanjenja stope siromaštva, ali usporenijim tempom zbog sporijeg ekonomskog rasta i potresa u vezi sa hranom i cijenama tokom 2022. i 2023. godine, navodi Svjetska banka.
Takođe procjenjuje da će se javni dug u regionu neznatno povećati ove godine, nakon tri godine uzastopnog pada, zbog rasta udjela duga u BDP-u u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
U fokusu ovogodišnjeg regularnog ekonomskog izvještaja za region je migracija. Procjenjuje da blizu 25 odsto stanovnika sa Zapadnog Balkana živi u inostranstvu zbog čega je region, kako se ocjenjuje, jedan od najvećih izvora migracije u odnosu na broj stanovnika u svijetu.
Najviše migranata dolazi iz Bosne i Hercegovine i Albanije. Emigracija, kako se ocjenjuje, dovodi do smanjenja radne snage na Zapadnom Balkanu, i dolaska stranih radnika da popune upražnjena radna mjesta. Ističu se međutim i pozitivne strane odliva radne snage - a to je da stanovnici regiona, koji rade u inostranstvu, imaju i značajno povećane zarade od čega finansijske koristi imaju" i članovi njihovih porodica koji nisu emigrirali".
Ocjenjuje se i da emigranti stiču nove vještine i obrazovanje što može da ima pozitivan uticaj ako se vrate u zemlju porijekla.
Rast javnog duga i pad inflacije u Srbiji
Ekonomski rast u Srbiji je ubrzan u prvih šest mjeseci ove godine i očekuje se da dostigne projektovanih 3,8 odsto ove godine, navodi se u izveštaju. Upozorava se međutim da bi mogao da bude revidiran zbog suše tokom ljeta. Konstatuje se i da je javni dug u junu ove godine značajno porastao i da sada iznosi 52,6 odsto BDP-a. Inflacija, kako se projektuje, neće rasti.
Zabilježena su poboljšanja i na tržištu rada - u drugom kvartalu nezaposlenost je bila 8,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti nastavila da raste. Plate su porasle 14,7 odsto nominalno, odnosno 9,2 odsto realno u prvoj polovini godine, u odnosu na isti period 2023.
Inflacija je nastavila da postepeno opada u prvih šest mjeseci ove godine, ali je u julu ponovo porasla zbog većih cijena hrane - što je urzokovano sušom. Očekuje se da inflacija nastavi postepeno da opada i da ostane u domenu ciljane inflacije Narodne banke Srbije (NBS).
Posle pada od 15 mjeseci, javni dug je značajno porastao u junu 2024. godine i dostigao 52,6 odsto BDP-a- Očekuje se da deficit poraste na 4,1 odsto BDP-a u ovoj godini. U prvih 6 mjeseci ove godine deficit je više nego dvostruko veći u poređenju sa istim periodom 2023.
Direktne strane investicije (FDI) i dalje dobro stoje i nisu se mnogo promijenile – u prvih šest mjeseci ove godine iznosile su oko 2 milijarde evra, navodi Svjetska banka.
U izvještaju se ističe da je očekivani rast srpske ekonomije na srednji rok 4 odsto, ali da postoje rizici.
Postoji opasnost da investicije izgube vrijednost zbog pogoršanja uslova na tržitštu, usled uticaja klimatskih promjena na poljoprivredu i infrastrukturu. Kako bi se spriječila previranja zbog poljoprivrede i industrije hrane koja od toga zavisi, Srbija treba da donese mjere koje bi ublažile negativne efekte klimatskih šokova, kao i da promoviše učešće privatnog sektora u tim mjerama.
Stopa siromaštva je pala na 6,9 odsto i očekuje se da polako nastavi da opada zahvaljujući ekonomskom rastu, piše u izveštaju. Broj siromašnih je sve veći među penzionerima, dugoročno nezaposlenima i onima koji su potpuno van tržišta rata. Zbog toga, ciljana socijalna pomoć postaje ključna za smanjenje siromaštva.
Povećanje deficita i javnog duga u Crnoj Gori
Za Crnu Goru se u izvještaju prognozira usporavanje rasta zbog slabije turističke sezone - sa 6,3 odsto 2023. na 3,4 odsto ove godine. Ovogodišnji rast, kako se ocjenjuje, podstaknut je privatnom potrošnjom, koju i dalje podstiču strani državljani, mahom Rusi i Ukrajinci.
Naredne godine biće zabilježen umjereni rast od 3,5 odsto podstaknut najavljenim povećanjem plata, uprkos tome što se očekuje veći uvoz energije zbog planirane rekonstrukcije Termoelektrane u Pljevljima 2025, navodi se u izvještaju Svjetske banke. Dodaje se i da će srednjoročni rast biti održavan i stimulisan napretkom Crne Gore ka članstvu u EU.
Upozorava se međutim da će smanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, predviđeno vladinom Fiskalnom strategijom, vjerovatno dovesti do povećanja deficita na 4,1 odsto BDP-a 2025. godine uprkos planiranim vladinim mjerama. Prognozira se postepeno smanjenje deficita na 3,7 procenata 2026. godine, ali se i ističe da je potrebno primijeniti dodatne mjere fiskalne konsolidacije.
Zakonskim rešenjima koje je krajem septembra izglasala vladajuća većina u Crnoj Gori predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.
Svjetska banka predviđa i povećanje javnog duga na 64,5 odsto do 2026. godine. Da bi dug ostao održiv, međunarodna finansijska institucija ističe da će biti potrebna snažna fiskalna disciplina, "naročito u svijetlu globalnih finansijskih izazova i značajnih finansijskih potreba od 2025. do 2027. godine".
U izvještaju se takođe prognozira samo mali pad inflacije na 3,7 odsto 2025. godine, odnosno 2,7 2026.
Iako su izgledi za rast u Crnoj Gori pozitivni, postoje i rizici - slabiji rast u crnogorskim trgovinskim partnerima zbog povećanja geopolitičke neizvjesnosti, zatim visoki troškovi spoljnog zaduživanja, imajući u vidu značajne finansijske potrebe zemlje, kao razvoj događaja na unutrašnjoj političkoj sceni, zaključuje se u izvještaju.
U Crnoj Gori se očekuje dalji pad siromaštva, na 7 procenata do 2026. godine.
