U novoj optužnici, koju je podigla okružna tužiteljka okruga Fulton u Džordžiji Feni Vilis, bivši predsjednik Donald Tramp i još 18 osoba optuženi su za reketiranje. Vilis je uključila sveobuhvatnu optužbu koju je često koristila od kako je početkom 2021. godine preuzela dužnost glavne tužiteljke najvećeg okruga u Džordžiji.
Vilis je dvije i po godine istraživala Trampa i njegove saradnike zbog navodnog miješanja u izbore, vršenjem pritiska na zvaničnike da mu "pronađu" glasove potrebne da bi pobijedio u Džordžiji, i imenovanjem lažnih elektora.
U okviru istrage, tužioci su razmatrali i moguće kršenje zakona Džordžije o korumpiranim organizacijama pod uticajem reketiranja, kao i druga krivična djela.
Zakon, poznat pod skraćenicom RICO, izrađen je po ugledu na istoimenu federalnu zakonsku mjeru usvojenu 1970. godine za borbu protiv organizovanog kriminala.
Bivši Trampov advokat Rudi Đulijani, takođe optužen u Džordžiji, koristio je RICO kada je 1980-tih, kao tužilac južnog okruga Njujorka, krivično gonio nekoliko visoko rangiranih pripadnika njujorške mafije.
Proteklih decenija, RICO zakoni, i na federalnom i državnim nivoima, koriste se u širem kontekstu, za targetiranje bandi, korumpiranih političara i kriminalaca optuženih za finansijska krivična djela.
Vilis je 2013. godine, kada je bila jedan od vodećih tužilaca u okružnom tužilaštvu okruga Fulton, iskoristila odredbe tog zakona da podigne optužnicu protiv desetina nastavnika i školskih upravnika u Atlanti za manipulisanje rezultata ispita. Za vrijeme njenog mandata, na položaju okružne tužiteljke, naglo je porastao broj slučajeva pokrenutih pod RICO zakonom.
Prema RICO zakonu, koji je u Džordžiji usvojen 1980. godine, umiješanost u organizovan "šablon reketiranja" je krivično djelo. To se ne odnosi samo na organizacije, već i na pojedince koji učestvuju u nelegalnim šemama.
"Šablon reketiranja" definiše se kao kriminalno ponašanje koje je rezultat dva ili više slučaja kršenja zakona. Zakon koji je usvojen u Džordžiji je sveobuvatniji od federalnog, i obuhvata više od 40 krivičnih djela.
U Trampovom slučaju, to znači da tužioci u Džordžiji moraju da dokažu da je bivši predsjednik prekršio dva ili više zakona te američke države, u okviru plana da poništi izborni rezultat.
U optužnici se Tramp i još 18 osoba optužuju za niz krivičnih djela, uključujući davanje lažnih usmenih i pisanih izjava, lažno predstavljanje kao zvaničnici, podnošenje lanih dokumenata i uticaj na svjedoke. Tramp je ukupno optužen po 13 tačaka optužnice.
"Mogu da pokažu da je gospodin Tramp davao lažne izjave, u telefonskim razgovorima sa zvaničnicima Džordžije, da je gospodin Đulijani navodno davao lažne izjave pred skupštinom Džordžije", ističe Morgan Klaud, profesor prava na Univerzitetu Emori u Džordžiji.
Optužbe za reketiranje nisu nalik uobičajenim optužbama za zavjeru, za koje je potreban dokaz o eksplicitnom dogovoru dvije ili više osoba da počine krivično djelo.
Entoni Majkl Kris, asistent prava na Državnom univerzitetu Džordžije, objašnjava da se optužbe za reketiranje oslanjanju na šire tumačenje krivičnog slučaja.
Pozivajući se na skandal sa rezultatima ispita u Džordžiji, Kris kaže da "nije bilo dogovora među svim ljudima koji su bili umiješani da rade nešto nelegalno, ali su se svi kretali ka širem kriminalnom cilju".
"I vidite kako ta teorija može da se primijeni na slučaj izbora 2020. godine", ističe Kris.
Svi koji su optuženi u okviru RICO zakona, suočeni su sa oštrim kaznama. Ukoliko bude proglašen krivim za reketiranje, optuženi bi mogao da bude osuđen na 5 do 20 godina zatvora, u poređenju sa pet godina za davanje lažnih izjava.
Prijetnja dužim zatvorskim kaznama u slučaju reketiranja može da podstakne druge optužene za manja krivična djela da sarađuju sa tužiocima u zamjenu za blaže kazne.
Međutim, nije lako krivično goniti slučaj reketiranja, s obzirom na to da je potrebno dokazati složenu mrežu kriminalnih aktivnosti koje su trajale određeno vrijeme i imale zajednički cilj, ističe Klaud.
