Dok bivši američki predsjednik Donald Tramp čeka dva suđenja zbog navodnih napora da promijeni rezultat predsjedničkih izbora 2020. godine, njegovi advokati pokušavaju da utvrde odbranu koja bi mogla da bude test i za zakone i Ustav.
Trampov pravni tim nagovijestio je da će pred sudom tvrditi da je bivši predsjednik jednostavno koristio ustavno pravo na slobodu govora kada je širio neosnovane tvrdnje da su izbori pokradeni a zatim vršio pritisak na državne zvaničnike da promijene rezultat u njegovu korist.
Takođe će iznositi argument da je bivši predsjednik jednostavno poslušao savjet advokata da ima pravo da od zvaničnika traži da istraže izbornu prevaru.
Možda će se čak pozvati i na teoriju da bi Tramp trebalo da ima imunitet od krivičnog gonjenja, i da je sve što je preduzeo poslije izbora bilo povezano sa njegovim predsjedničkim dužnostima.
Međutim, pravni stručnjaci kažu da će - kada suđenje počne - ključno pitanje za porotu biti: Da li je Tramp znao da je izgubio na izborima?
"Porota se neće usredsediti na to da li je imao ustavno pravo da traži da se riješe njegove žalbe, niti da li je kao predsjednik imao privilegiju da se sastane sa svojim potpredsjednikom i da od njega traži da ne računa glasove iz država koje je osporavao. Usredsrediće se na predsjednika i na ono u šta je on vjerovao", ocijenio je Džon Malkom, bivši federalni tužilac i trenutno saradnik konzervativne Heritidž Fondacije.
Izborne optužnice
Protiv Trampa su podignute dvije optužnice u vezi sa potezima poslije izbora 2020. godine koji su kulminirali napadom na američki Kapitol 6. januara 2021.
Federalna velika porota u prijestonici Vašingtonu je 1. avgusta podigla optužnicu od četiri tačke protiv Trampa za zavjeru da prevari Sjedinjene Države, zavjeru protiv građanskih prava, opstruisanje zvanične procedure i zavjeru za opstruisanje zvanične procedure.
Prošle nedelje, velika porota u Džordžiji optužila je Trampa i još 18 osoba za reketiranje i niz drugih krivičnih djela u vezi sa naporima da se poništi izborni rezultat u toj američkoj državi 2020. godine.
Državi i federalni slučaj su različiti po dometu, ali se u oba navodi izborna prevara i od tužilaca zahtijeva da dokažu da je Tramp namjeravao da počini krivično djelo, ocjenjuju pravni stručnjaci.
"U obje jurisdikcije su prilično relevantni osnovni principi američkog krivičnog zakona. Za većinu krivičnih djela, uključujući ona obuhvaćena federalnom i državnom optužnicom, potrebni su dokazi o namjeri", kaže Morgan Klaud, profesor prava na Univerzitetu Emori u Atlanti.
Tramp je dugo tvrdio da je zbog prevare izgubio na izborima 2020. godine, uprkos tome što nema dokaza za te tvrdnje. Trampovi advokati od tužioca traže da dokažu da bivši predsednik nije bio iskren.
"Volio bih da pokušaju da dokažu da je Donald Tramp nesumnjivo vjerovao da su njegove tvrdnje lažne", rekao je za Foks njuz Džon Lauro, koji Trampa zastupa po federalnoj optužnici koju je protiv bivšeg predsjednika podigao specijalni tužilac Džek Smit.
Posredni dokazi
Dokazivanje namjere da se počini krivično djelo može da bude teško, ali ne i nemoguće, ističu pravni stručnjaci. Tužioci za to mogu da koriste dvije vrste dokaza: direktne i posredne.
Direktni dokazi ukazuju na poteze ili stav optuženog, dok posredni mogu da impliciraju osjećaj krivice.
U Trampovom slučaju, direktni dokazi mogli bi da obuhvate svjedočenje o njegovom priznanju iza zatvorenih vrata da je izgubio izbore. Najmanje dvoje bivših zaposlenih u Bijeloj kući tvrde da je to slučaj. Jedna od njih, Kasidi Hačinson, prošle godine je svjedočila u Kongresu da joj je njen šef, bivši šef kabineta Bijele kuće Mark Meoduz, kazao da mu je "Tramp više puta rekao da je izgubio, ali da želi da se bori".
Tužioci takođe mogu da se pozovu na posredne dokaze da je Tramp znao da je izgubio. Između ostalog, mogu da se pozovu na svjedočenja visokih zvaničnika Sekretarijata za pravosuđe, službenika Bijele kuće i članova Trampovog predizbornog štaba koji su bivšem predsjedniku saopštili da nisu pronašli dokaze o rasprostranjenoj izbornoj prevari.
Iako je riječ o posrednim dokazima, ta svjedočenja mogu da ubijede porotu da je Tramp znao da je izgubio na izborima.
"Ljudi misle da morate da imate nekog snimljenog kako govori 'kriv sam'. Ne morate. Možete da uz pomoć posrednih dokaza dokažete da je krivično djelo nesumnjivo počinjeno", ističe Kimberli Vili, bivša federalna tužiteljka i profesorka prava na Univerzitetu Baltimora.
Međutim, Tramp - poznat po tome što odbacuje savjete stručnjaka - mogao bi da tvrdi da su na njega uticali savjetnici koji su insistirali na tome da su izbori bili pokradeni.
"Nema sumnje da je bilo ljudi oko bivšeg predsjednika Trampa koji su mu tada govorili da ne griješi i da su izbori zaista bili pokradeni", kaže Malkom.
Takođe ističe da nema slučaja ako se ne dokaže da je Tramp imao namjeru da počini krivično djelo.
