Linkovi

Izaslanik Kijeva na sednici Saveta bezbednosti UN: Granice Ukrajine su nepromenljive


Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Ukrajini, 21. februara 2022, na fotografiji koju su objavile UN (Evan Schneider/United Nations via AP).
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Ukrajini, 21. februara 2022, na fotografiji koju su objavile UN (Evan Schneider/United Nations via AP).

Savet bezbednosti UN sastao se na hitnoj sednici kasno u ponedeljak nakon što je predsednik Rusije potpisao deklaraciju kojom priznaje dva otcepljena regiona Ukrajine kao nezavisne države.

"Međunarodno priznate granice Ukrajine bile su i ostaće nepromenljive, bez obzira na bilo kakve izjave i akcije Ruske Federacije", rekao je ukrajinski ambasador u UN Sergij Kislica na Savetu o odluci predsednika Rusije Vladimira Putina da priznava istočne regione Donjeck i Lugansk.

"Zahtevamo od Rusije da poništi odluku o priznanju i vrati se za pregovarački sto", rekao je on. "Osuđujemo naređenje o razmeštanju dodatnih ruskih okupacionih trupa na teritoriji Ukrajine. Zahtevamo trenutno i potpuno, proverljivo povlačenje okupacionih snaga".

Sjedinjene Države, Evropska unija i Velika Britanija najavile su da uvode prvu rundu sankcija Moskvi zbog tog poteza, koji krši međunarodne norme i zakon i suverenitet Ukrajine. U Savetu bezbednosti su ponovo potvrdili svoju posvećenost suverenitetu Ukrajine.

"U ovom trenutku niko ne može da stoji po strani", rekla je američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild. "Moramo jasno da stavimo do znanja da je napad na Ukrajinu napad na suverenitet svake države članice Ujedinjenih nacija i na Povelju Ujedinjenih nacija — i da će se suočiti sa brzim i teškim posledicama".

Ona je rekla da Vašington i dalje veruje da je diplomatija jedini način da se reši kriza i sačuva mir.

Arhiva - Ambasadorka Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama, Linda Tomas Grinfild, govori tokom konferencije za štampu u sedištu UN, u Njujorku, 1. marta 2021.
Arhiva - Ambasadorka Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama, Linda Tomas Grinfild, govori tokom konferencije za štampu u sedištu UN, u Njujorku, 1. marta 2021.

Zapadni lideri i analitičari kažu da je taj potez izgovor za Rusiju da izvrši invaziju na svog južnog suseda, što je Moskva do sada negirala kao zapadnu "histeriju".

Predsednik Putin je posle priznanja izdao naređenje da se, kako je on nazvao, "mirovne" trupe rasporede u dva regiona pod ruskom okupacijom kako bi zaštitili tamošnje civile. Po odluci Mosvke, nekoliko stotina hiljada ljudi ruske nacionalnosti u Donjecku i Lugansku dobilo je od 2014. godine državljanstvo Rusije.

"On ih naziva mirovnjacima, to je glupost", rekla je američka izaslanca. "Znamo šta su oni zaista".

Zapadni zvaničnici kažu da je Moskva grupisala više od 150.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

"Sledeći sati i dani biće kritični", upozorila je UN-ova šefica za politiku Rozmeri Dikarlo. "Rizik od velikog sukoba je stvaran i treba ga sprečiti po svaku cenu".

Ruski izaslanik je rekao da se iz slušanja drugih članova saveta može steći utisak da je odluka Moskve bila iznenadna i nepromišljena.

"Naravno, to nije slučaj. Treba zapamtiti da su DNR i LNR proglasile nezavisnost od Ukrajine još 2014. godine", rekao je Vasilij Nebenzja, koristeći skraćenicu za Donjeck i Lugansk. "Ali priznali smo ih tek sada, uprkos visokom nivou podrške i u (tim) republikama, i u ruskom društvu od samog početka".

On je rekao da je 60.000 ljudi pobeglo iz tog područja u Rusiju poslednjih dana, okrivljujući intenzivirano ukrajinsko granatiranje. Kijev kaže da ne napada stanovništvo.

Specijalna posmatračka misija Organizacije za bezbednosnu saradnju u Evropi (OEBS) zabeležila je više od 3.000 kršenja prekida vatre u regionu od 18. do 20. februara, uključujući 926 eksplozija u oblasti Luganska i 1.100 eksplozija u Donjecku. OEBS nije pripisivao uzrok ili izvor incidenata.

"Ostajemo otvoreni za diplomatiju, za diplomatsko rešenje", rekao je Nebenzia. "Međutim, dopuštanje novog krvoprolića u Donbasu nije nešto što nameravamo da uradimo", rekao je on govoreći o kolektivnom nazivu regiona.

Članovi Saveta su velikom većinom izrazili podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti Ukrajine, istovremeno pozivajući na diplomatsko rešenje.

"Rusija nas je dovela do ivice", rekla je britanska izaslanica Barbara Vudvord. "Pozivamo Rusiju da se odstupi".

Izaslanik Kenije rekao je da je njegova zemlja "ozbiljno zabrinuta" zbog priznanja Donjecka i Luganska od strane Moskve. Rekao je da iako je skoro svaka afrička država nastala nakon kraja carstava, sa veštačkim granicama koje su povukle kolonijalne sile, one su ih zadržale jer su sledile Povelju UN i želele mir.

"Verujemo da sve države formirane od imperija koje su propale ili se povukle imaju mnogo naroda u sebi koji žude za integracijom sa narodima u susednim državama. Ovo je normalno i razumljivo. Na kraju krajeva, ko ne želi da se pridruži svojoj braći i da sa njima ostvari zajednički cilj", upitao je on.

"Međutim, Kenija odbija takvu čežnju da bude vođena silom. Moramo da završimo oporavak od žara mrtvih imperija na način koji nas neće gurnuti nazad u nove oblike dominacije i ugnjetavanja", rekao je ambasador Njambi Kimani.

Ukrajina je bivša republika Sovjetskog Saveza, ali je nezavisnost stekla na referendumu 1991. godine.

XS
SM
MD
LG