Umro je sveštenik Fetulah Gulen (83), predvodnik moćnog islamskog pokreta u Turskoj i izvan njenih granica. Poslednje godine života obilježile su mu optužbe da je organizovao pokušaj puča protiv turskog lidera Redžepa Tajipa Erdogana.
Herkul, veb stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, navela je na svom Eks nalogu da je Gulen umro u nedelju naveče u američkoj bolnici u kojoj se liječio.
Gulen je bio nekadašnji Erdoganov saveznik, ali su se kasnije žestoko posvađali i razišli, a Erdogan ga je smatrao odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. godine u kojem je dio turskih vojnika oteo ratne avione, tenkove i helikoptere. Oko 250 ljudi je ubijeno u neuspjelom pokušaju preuzimanja vlasti.
Gulen, koji je živio u samonametnutom egzilu u SAD od 1999. godine, negirao je umiješanost u puč, ali je Turska označila njegov pokret kao terorističku grupu.
Ministar spoljnih poslova Turske, Hakan Fidan, potvrdio je Gulenovu smrt, opisujući ga kao vođu "mračne organizacije" i navodeći da će se borba Turske protiv te grupe nastaviti.
"Odlučnost naše nacije u borbi protiv terorizma će biti nastavljena, a ova vijest o njegovoj smrti nas nikada neće dovesti do zadovoljstva", rekao je Fidan na konferenciji za novinare.
Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret - poznat kao "Hizmet" što na turskom znači "usluga" - nastoji da širi umjereni vid islama koji promoviše obrazovanje u zapadnom stilu, slobodna tržišta i međuvjersku komunikaciju.
Od neuspjelog puča, njegov pokret je sistematski ukidan u Turskoj i njegov međunarodni uticaj je opao.
Poznat među svojim pristalicama kao Hodžaefendi (poštovani učitelj), Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj provinciji Erzurum 1941. godine. Sin imama, ili islamskog propovjednika, učio je Kuran od djetinjstva.
Gulen je 1959. godine postavljen za imama džamije u gradu Edirneu na sjeverozapadu zemlje, a postao je poznat kao propovjednik 1960-ih godina u zapadnoj provinciji Izmir. Tamo je uspostavio studentske domove i išao u čajdžinice da drži govore.
Ove studentske kuće označile su početak neformalne mreže koja će se u narednim decenijama širiti kroz obrazovanje, biznis, medije i državne institucije.
Njegov uticaj se - dobrim dijelom kroz mrežu škola - proširio i izvan granica Turske na zemlje centralne Azije, Balkana, Afrike i Zapada.
Fidan je rekao da se nada da će Gulenova smrt ukloniti "vradžbine" nad turskom omladinom koja je krenula putem "izdaje" svoje zemlje pod izgovorom vjerskih vrijednosti. "To nije dobar put", dodao je.
Bivši Erdoganov saveznik
Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove stranke AK, ali tenzije u njihovom odnosu eskalirale su u decembru 2013. godine kada su na vidjelo izašle istrage o korupciji usmjerene na ministre i zvaničnike bliske Erdoganu.
Vjerovalo se da iza istrage stoje tužioci i policija iz Gulenovog pokreta Hizmet, a za Gulenom je 2014. izdat nalog za hapšenje. Njegov pokret je dvije godine kasnije označen kao teroristička grupa.
Ubrzo nakon pokušaja državnog udara 2016. godine, Erdogan je opisao Gulenovu mrežu kao izdajnike i "kao rak", obećavajući da će ih iskorijeniti gdje god bili. Ugašene su stotine škola, kompanija, medija i udruženja povezanih s njim, a imovina im je zaplijenjena.
Gulen je "najoštrije" osudio pokušaj puča.
"Kao neko ko je pretrpio višestruke vojne udare u proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu sa takvim pokušajem", rekao je on.
U akcijama nakon pokušaja puča, za koje je vlada rekla da su usmjerene na Gulenove sljedbenike, najmanje 77.000 ljudi je uhapšeno, a 150.000 državnih radnika, uključujući nastavnike, sudije i vojnike, suspendovano je na osnovu vanrednog stanja.
Kompanije i medijske kuće za koje se smatra da su povezane sa Gulenom država je preuzela ili ih je zatvorila. Vlada je saopštila da su njeni postupci opravdani zbog ozbiljnosti prijetnje koju je predstavljao državni udar.
Gulena je također prozivala turska opozicija, koja je smatrala da je njegova mreža decenijama potkopavala sekularne temelje republike.
Ankara je dugo tražila da ga SAD izruče.
Govoreći u svom zatvorenom imanju u planinama Pokono u Pensilvaniji, Gulen je 2017. godine u intervjuu za Rojters izjavio da ne planira pobjeći iz SAD kako bi izbjegao izručenje. Čak i tada, djelovao je slabo, a blizini mu je uvijek bio dugogodišnji doktor.
