Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) preporučio je crnogorskoj Vladi da bez obeštećenja raskine ugovore za male hidroelektrane čiji koncesionari nisu obezbijedili novac za investicije, kao i da zaustavi prenos koncesija na nove koncesionare, saopšteno je iz te organizacije.
WWF predlaže da Vlada raskine ugovore o mHe i u slučajevima u kojma ne postoje planski dokumenti koji omogućavaju njihovu gradnju, kao i da zaustavi prenos koncesija na nove akcionare.
Nakon dramatičnih apela lokalnih i međunarodnih organizacija za zaštitu prirode, Vlada je nedavno najavila sporazumni raskid ugovora za gradnju mHE na sedam vodotoka čija je investiciona vrijednost 44 miliona eura, zbog čega bi investitori koji imaju ugovore mogli zatražiti milionska obeštećenja.
WWF traži od Vlade da redefiniše zaključene ugovore na osnovu izdatih energetskih dozvola i značajno smanji koncesioni rok tih ugovora, te preispita ugovore za dosad sagrađene mHE "u svim slučajevima u kojima se ugrađenim cijevima uzima voda iz korita rijeka", prenose crnogorski mediji.
Svjetski fond za zaštitu prirode je svoju analizu krajem jula dostavio Vladi, zahtijevajući da se njihovom predstavniku omogući učešće u radnoj grupi ili odgovarajućem timu koji bi imao zadatak da revidira kompletnu koncesionu politiku u izgradnji mHE, ali još uvijek nisu dobili odgovor.
Prema navodima predstavnika te organizacije, osnovni zaključak analize ukazuje da u projektima malih hidroelektrana nije dokazan javni interes, osnov za dodjelu koncesija.
Predstavnik WWF Adrija, Milija Čabarkapa, saopštio je da je analizom te organizacije utvrđeno preko 20 protivpravnosti u zaključenim ugovorima ili sprovedenim postupcima za gradnju malih hidroelektrana.
“Koncesione ugovore za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) u Crnoj Gori i sprovedene postupke na kojima su dodijeljene ove koncesije, karakterišu brojne nezakonitosti i nepravilnosti, pa Vlada Duška Markovića ima dovoljno prostora da raskine najveći broj zaključenih ugovora“, rekao je Čabarkapa, prenosi portal Bankar.
Čabarkapa je naveo da su neke od utvrđenih nepravilnosti izostanak kriterijuma za povlastice koje plaćaju potrošači, fiktivne odredbe o sredstvima za investicije, nepredviđenost izgradnje mHe u planskim dokumentima, davanje čitavih vodotoka u koncesiju, te izostanak konsultovanja javnosti i javnih rasprava o korišćenju voda.
Ekološke organizacije ranije su od Vlade zatražili uvođenje moratorijuma na gradnju novih hidroelektrana, kako bi se divlji riječni tokovi države koja je sebe proglasila "ekološkom", sačuvali od trajne devastacije.
