Očekivano trajanje životnog vijeka u Evropi vratilo se na nivo prije pandemije koronavirusa 2020. godine, dok SAD i dalje pokušavaju da dostignu predpandemijski prosjek. Nove brojke pokazuju da se očekivani životni vijek produžio u većini dijelova svijeta, a istočna podsaharska Afrika pokazuje najveći napredak u posljednje tri decenije.
Podaci Evropske unije (EU) objavljeni ovog mjeseca pokazuju da je prosječni životni vijek u EU u 2023. godini bio 81,5 godinu, što predstavlja skoro godinu dana više u odnosu na 2022., kada se pandemija koronavirusa bližila kraju.
Međutim, postoje značajne varijacije između evropskih zemalja, primijetila je Dženifer Bim Daud, profesorica demografije i zdravlja stanovništva, te zamjenica direktora Leverhulm centra za demografske nauke na Univerzitetu Oksford.
„Unutar Evrope vidimo zaista visok očekivani životni vijek u zemljama poput Španije i Italije, Švedske i Norveške, ali neke zemlje zaostaju, a to uključuje i Ujedinjeno Kraljevstvo“, rekla je ona. “Istočna Evropa je postigla veliki napredak od postsovjetske krize mortaliteta iz 1990-ih, ali još uvijek malo zaostaje".
“U zemljama sa višim prihodima, vidjeli smo kontinuirano brz pad smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti koje su vjerovatno imale najveći uticaj na te brojke u posljednjih 30-ak godina. Trenutačni lideri su neke istočnoazijske zemlje, posebno Japan, Hong Kong, Tajvan i Južna Koreja, koje rade jako dobro”, rekla je Daud za Glas Amerike.
Nedavna studija objavljena u listu Lanset pokazala je da se globalno očekivani životni vijek povećao za 6,2 godine između 1990. i 2021. godine, pri čemu je istočna podsaharska Afrika doživjela najveći porast od otprilike 10,7 godina. To se pripisuje napretku u rješavanju glavnih uzroka smrti među djecom, kao što je dijareja.
“Mislim da su to zaista dobre vijesti i odražavaju veliki napredak u cijelom svijetu u smanjenjima zaraznih bolesti i smrtnosti novorođenčadi i djece, što čini veliku razliku u očekivanom životnom vijeku, jer štedite mnogo godina života ako spasiti živote u mladosti” kazala je Daud.
Podaci iz marta pokazuju da je prosječni očekivani životni vijek u SAD u 2022. godini, prema najnovijim dostupnim podacima, bio 77,5 godina – još uvijek više od godinu dana kraći od očekivanog životnog vijeka prije pandemije koronavirusa, koja je počela 2020. godine. Podaci o očekivanom životnom vijeku u SAD za 2023. još nisu objavljeni.
Studija iz Lanseta procijenila je da je skoro 16 miliona smrti uzrokovano kovidom 19 u 2020. i 2021. godini, na vrhuncu pandemije.
SAD i Britanija imaju poteškoće da nadoknade zaostatak u odnosu na druge razvijene zemlje, kaže Daud.
“Mnoge zemlje su se vratile blizu očekivanog životnog vijeka prije pandemije, ali neke zemlje kao što su SAD još se nisu vratile na nivo na kojem su bile 2019. godine”, rekla je.
„Još jedna stvar koja ima veliki uticaj, upravo sada, je epidemija gojaznosti, koja je počela da se širi, posebno u SAD, ranih 1980-ih. I zapravo vidimo velika usporavanja u poboljšanjima kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima.”
“SAD su prednjačile kod te epidemije, što takođe znači da ljudi koji su sada u SAD u starijoj dobi možda pate od gojaznosti dugi niz decenija i to bi moglo doprinijeti ovim trendovima u kardiovaskularnim bolestima. Ali postoje i razlike između ovih zemalja u kontekstu zdravstvene zaštite koja štiti zdravlje, posebno u starijoj dobi, kao i kod drugih mreža socijalne sigurnosti za koje mislimo da promovišu zdravlje”, dodala je Daud.
Evropska kneževina Monako, omiljeno prebivalište superbogataša, imala je najveći očekivani životni vijek na svijetu 2023. godine, od skoro 90 godina.
