Galić: Sve javne ličnosti da doprinesu kampanji vakcinacije

Vakcinacija u Podgorici

Novogodišnja eskpanzija omikron soja koronavirusa Crnu Goru je još jednom dovela u vrh evropske negativne statistike, nakon što je u januaru zabilježen nagli skok broja oboljelih koji svakodnevno prelazi 1000, dok je broj preminulih od početka epidemije u zemlji od 600.000 stanovnika dostigao 2 479.

Epidemiološke mjere koje su zdravstvene vlasti propisale tokom novogodišnjih i božićnih praznika i vjeruju da su adekvatne situaciji, kritičari smatraju nedovoljnim, kriveći istovremeno vlasti zbog slabog odziva na vakcinaciju i upravljanje epidemijom.

Direktor Instituta za Javno zdravlje Igor Galić kazao je da je “epidemiološka situacija, po broju oboljelih, u Crnoj Gori ozbiljna. On je, u razgovoru za Glas Amerike, upozorio da je obuhvat vakcinacijom manji u odnosu na neke razvijene zemlje.

On je poručio da bi “sve javne ličnosti trebalo da doprinesu kampanji vakcinacije”. Galić je, takođe, saopštio da zdravstveni sistem u Crnoj Gori “funkcioniše pod naponom”, te da je “jasno da nivo zdravstvene uluge ne može da bude istovjetan kao prije pandemije”. Prvi čovjek Instituta kaže i da Crna Gora radi najviše testiranja u regionu, ocjenjujući da “na taj način djeluje da je u nekim zemljama situacija bolja”.

Direktor Instituta za Javno zdravlje Crne Gore kaže da je lokalna transmisija koronavirusa u Crnoj Gori velika, te da je “trend obolijevanja na visokom nivou”. On navodi da je dominantan omikron soj koronnavirusa koji ”ne daje tešku kliničku sliku, hospitallizacije i smrtnosti”.

Ustanovil smo da je u dvije posljednje sedmice, u poređenju sa dvije sedmice prije toga, porast obolijevanja 660 odsto, a hospitalizacija samo dvanaest procenata , tako da je to sreća u ovoj situaciji”, kazao je Galić u razgovoru za Glas Amerike.

Ne propustite: Tri smrtna slučaja od kovida u Crnoj Gori, među kojima i beba

On je naveo da ”težu kliničku sliku imaju nevakcinisani” i saopštio da je “u Crnoj Gori manji obuhvat vakcinacijom u odnosu na neke razvijene zemlje”.

Posljednji podaci Instituta za javno zdravlje pokazuju da je prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano 62,5 odsto punoljetnog stanovništva u Crnoj Gori, a revakcinisano 60,4 odsto. Treću dozu primilo je 85.285 osoba.

Galić ukazuje da, i ako je broj oboljelih u porastu “građani ne pokazju da se plaše i da žele da se vakcinišu”.

Govoreći o modelima komunikacije sa građanima, u cilju podsticanja na vakcinaciju, direktor IJZ objašnjava da je ona bila različita u odnosu na faze pandemije. U vezi sa tim navodi da su tokom ljeta imali “autobuse za vakcinaciju kako bi organzovali imunizaciju po gradovima i selima, da je dostupnost vakcina dobra, kao i da u Crnoj Gori ima dovoljan broj punktova za vakcinaciju”.

On smatra da problemi koje Crna Gora ima u zastoju vakcinacije nijesu ništa drugačiji od onih u drugim zemljama.

Odgovarajući na pitanje kakvu poruku građanima šalje premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, jedan od rijetkih predsjednika vlade koji se nije vakcinisao, direktor Instituta za javno zdravlje kaže da su “svi građani ravnopravni”, te da “vakcinacija u Crnoj Gori nije obavezna”. Građanima, međutim, poručuje da se ugledaju na zdravstvene radnike i pomognu zdravstvenim radnicima.

Mi svojim primjerom možemo, kao najstručnije osobe, da damo pravi input kako građani treba da se ponašaju. Veliki je obuhvat vakcinacijom među zdravstvenim radnicima, tako da građani, prije svega, treba da gledaju zdravstvene radnike”, rekao je Galić i poručio da “građani treba da se vakcinišu zbog lične koristi i shvate da “tako štite i sebe i druge”.

Galić naglašava da bi “sve javne ličnosti trebalo da doprinesu kampanji vakcinacije”.

Ne propustite: IPSOS: 44 odsto građana Crne Gore osjećalo zabrinutost, svaki treći stalnu anksioznost od početka pandemije

On, takođe, objašnjava da je Institut “samo dio u lancu odlučivanja, odnosno predlaganja epidemioloških mjera”.

Postoji Komisija, Savjet i na kraju Vlada. Svi imaju profesionalce koji sagledavaju situaciju iz različitih uglova. Crna Gora se nalazi u specifičnoj društveno-ekonomskoj situaciji, pa je mnogo elemenata koji će dati rezultat u smislu očuvanja zdravlja”, rekao je Galić.

On kaže da je bitno to što “Crna Gora ne gubi fokus u odosu na pandemiju”, ali ističe da su “uz institucje i građani bitni u odgovoru na pandemiju”.

Direktor Instituta tvrdi da “sve zdravstvene institucije daju maksimum da građane podstaknu na vakcinaciju. Logistički i tehnički su, kaže Galić, uradili sve što je u njihovoj moći. On navodi da su crnogorski zdravstveni sistem i Vlada crnogorskim građanima omogućili “besplatno testiranje , omogućili da je liječenje dostupno svima”. Kaže da su “vakcine efikasne i bezbjedne, te da ih ima dovoljno”.

Govoreći o tome da li zdravstveni sistem, u ovoj situaciji, može adekvatno da funkcioniše u svim segmentima pružanja zdravstvenih usluga Galić kae da zdravstveni sistem u Crnoj Gori funkioniše pod naponom, ali da, za sada, funkcioniše”.

To je prije svega rezultat vanrednih napora koji podnose zaposleni u zdravstvenom sektoru. Volio bih da svi sektori drušva i države rade onako kako to rade zdravstveni radnici . Za sada odolijevamo situaciji, ali svakako da bi željeli da se što prije relaksiramo”, kazao je on.

Prema njegovim informacijama, “ostali nivoi liječenja, za sada, još ne trpe u odnosu na 2020. kada su bolnice bile zatvorene”.

Jasno je da nivo zdravstvene uluge sigurno ne može da bude istovjetan kao prije pandemije, ali jasno je da sve zdravstvene institucije funkcionišu i pružaju svoje svakodnevne usluge, pa je trenutna situacija održiva, ali bojim se da to neće biti na neki duži perioid”, rekao je Galić apelujući na građane da se pridržavaju mjera i da se vakcinišu.

Ne propustite: Zbog naglog skoka broja zaraženih revizija epidemioloških mjera u Crnoj Gori

Direktor Instituta navodi da ublažavanje, odnosno liberalizacija mjera zavisi od dalje epidemiološke situacije objašnjavajući da “IJZ mjere ne predlaže rukovodeći se apsolutnim brojevima, već u skladu sa situacijom, prateći trendove obolijevanja”.

On smatra da su mjere koje su donešene prije novogodišnjih praznika, a odnosile su se na zabranu koncerata, dale rezultat. Kaže da su brzo reagovali, pooštravajući mjere, kada je naglo počeo da raste broj novooboljelih.

Ne smijemo da pomislimo što bi bilo da ih nijesmo predložili”, kazao je Galić.

Komentarišući to što je Crna Gora po broju novih slučajeva koronavirusa u vhu, ne samo statistike regiona, Galić kaže da “imamo dobar pogled na trnutnu epidemioloišku situaciju, s obziriom na to da to zavisi od nivoa testiranja”.

U Crnoj Gori na milon stanovnika imamo mlion i šest stotina testiranih, sljedeća je Srbija sa million i stotinu hijada. Tako da imamo bolji uvid u situaciju na ternu, ali paradoksalno tome mi otkrivamo i veći broj slučajeva. Shodno tome, u nekoj konačnoj analizi, posmatrajući apsolutne brojeve Crna Gora ima veći broj novooboljelih, ili hospitalizovanih ili smrtnih ishoda.To je, međutim, posljedica toga što imamo bolji uvid jer testiramo više od zemalja regiona, pa otkrivamo veći broj slučajeva. Na taj način djeluje da je u nekim zemljama situacija bolja nego u Crnoj Gori, što međutm nije tako na terenu”, objasnio je Galić.

Kada je posrijedi inspekcijski nadzor, odnosno kontrola poštovanja epidemioloških mjera, prvi čovjek IJZ kaže da je situacija bolja nego ranije. Dodaje, međutim, da “ne postoji sistem koji na inspekcijski način može da kontroliše poštovanje mjera”, pa apeluje na građane da poštuju mjere, jer “nijedna država nema kapacitet da 24 sata kontorliše sve”.

On je pojasnio da je skraćenje izolacije na sedam dana rezultat analize SZO u vezi sa saznanjem da je infektivnost omikron soja koronavirusa 4-5 dana i činjenice da “zdravlje nije samo odstustvo jedne bolesti, nego socijalno i psihičko blagostanje jedne osobe kako bi jedno društvo bilo zdravo društvo”

Ne propustite: Crna Gora: Zdravstvene vlasti predlažu da školski raspust bude produžen do 31. januara

Doktor Nebojša Kavarić kaže da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori izuzetno nepovoljna i navodi da je “po nekim indikatorima još ogroman udio pozitivnih u broju testiranih”.

Do skoro je taj broj bio blizu 40 odsto, 35-39 procenata, to je nepovoljna situacija”, kazao je Kavarić u razgovoru za Glas Amerike. On je podsjetio da je “tim Komisije Glavnog grada u posljednjoj sedmici decembra projektovao pedeset hiljada novoinficiranih u petom talasu”.

Od 21. decembra, kada smo imali prvi skok stotinu odsto novoinficiranih, pa do 14.januara broj novoinficiranih je 35 hilljada”, rekao je Kavarić.

Mi smo u petom talasu došli na trideset pet hijada.Ovom dinamikom, sa dnevno nešto ispod dvije hiljade novoinficiranih, lako je izračunati da će za deset dana biti još dvadeset hiljada i da ćemo preći cifru pedeset hiljada”, kazao je Kavarić.

On smatra da o “mjerama sude rezultati”, ocjenjujući da “smo se svi potrudii da napravimo suprotno onome što je osnovna premisa za sprječavanje epidemije”, objašnjavajuči da je to “onemogućavanje prenosa infekcije sa osobe na osobu”.

Čini mi se da smo se svi, i gradjani i donosioci odluka, potrudili upravo suprotno, da omogućimo kontakt”, kazao je Kavarić i ukazao na upozorenje šefa SZO za Evropu Hansa Klugea koji je, navodi Kavarić, saopštio da će ”više od polovine Evropljana u narednom periodu biti inficirano omikron sojem koronavirusa”.

Ne propustite: SZO: Prerano označiti kovid endemskom vrstom bolesti

Kavarić smatra da je za povećanje obima vakcinacije neophodna “promjena komunikacione strategije i bolja edukacija stanovništva”.

On upozorava da su “omikron sojem koronavirusa dominantno inficirane osobe mlađe od četrdeset godina”, ukazujući da bi bio “rasterećeniji da ne postoji smrtnost od tog soja i da se on ne spušta prema mlađoj populaciji”.

Na hiljadu inficiranih omikronom umre do dvoje, kao što je u slučaju delta soja na stotinu umiralo do dvoje. Ukoliko saberemo cifru od 50 hiljada, pa procente pretvorimo u apsolutne cifre, doćićemo do toga da, ako se inficira cjelokupno presostalo stanvništvo, u Crnoj Gori će biti 400 preminuih, a to su ogromni gubici”, upozorio je Kavarić.

On vjeruje da bi “jednaku odgovornost građana i donosioca odluka mogao da relativizuje neko ko nije stručnjak u ovoj oblasti”.

Građani su izabrali vlast da u ovakvim kriznim situacijama upravlja u njihovo ime”, kazao je Kavarić i naveo da je “problematika sa vakcinacijom trebalo da bude okončana, kako je i najavljeno, do ljeta”.

On kaže da je dobro što je “u Crnoj Gori konstantno bilo dovoljno vakcina”, ali naglašava da “nije dobro što je Crna Gora jedna od rijetkih država koja uništava vakcine kojima je prošao rok”.

On upozorava da je “obuhvat vakcinacijom i dalje vrlo loš”, uz opasku da to “nije slučaj samo sa vakcinama protiv koronavirusa već i sa redovnim vakcinama kao što je MMR”.

Crna Gora je na veoma niskom nivou kada je u pitanju vakcinacija MMR vakcinom”, saopštio je Kavarić.

Ne propustite: Popović: Dok nema dovoljno vakcinisanih - ima rizika od opasnijih sojeva od omikrona

Doktor Kavarić smatra da je “neophodno da svi igraju za isti cilj”, i poručuje da “kada imate vakcinu koja je djelotvorna sve druge mjere odlaze u drugi plan”.

Ako neko pošalje antivaksersku, ili antipreventivnu poruku to nije dobro, to se graniči sa nemarom, sa svejsnim dovođenjem u zabludu građana kojima će od te vakcine u određenom trenutku zavisiti život”, smatra Kavarić i dodaje da “relativizovanje od strane zvaničnika dosta utiče na narod”, kao i da “neki događaji na međunarodnoj sportskoj sceni nanose, takođe, štetu svima”.

Ako neko, bilo koja vlada, smatra da kovid epidemija ne predstavlja opasnost za građane, ako neko smatra da omikron soj nije opasan, neka to javno kaže”, poručio je Kavarić i naglsio da je “neophodno da se sa svih nivoa građanima upućuje ista priča u vezi sa vakcinacijom”.

"Građani slušaju poruke, slušaju šta je rekao neki predsjednik vlade, sportista, monah. Ja se zalažem da se učini da vakcinacija bude IN, da vakcinacija bude hit”, rekao je Kavarić.

On smatra da nijesmo blizu kraja pandemije, te da “treba dati puni gas” u cilju motivisanja građana da se vakcinišu.

Javne ličnosti iz kulture, koje su se vakcinisale, svakodnevno treba da upućuju poruke građanima da urade isto”, zaključio je Kavarić.