Konstituisan novi saziv Skupštine Crne Gore, predsjednik parlamenta nije izabran

Konstitutivna sjednica Skupštine Crne Gore, 27. jula 2023. (Foto: Glas Amerike/Jovan Radulović)

U Skupštini Crne Gore u četvrtak je održana konstitutivna sjednica, čime je i zvanično počeo mandat novog saziva crnogorskog parlamenta u kojem najviše poslanika ima lista Pokreta Evropa sad (24), dok koalicija Zajedno, okupljena oko Demokratske partije socijalista ima 21 poslanika.

Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju čine dva od tri konstituenta bivšeg DF-a, predvođena Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, ima 13 poslanika, lista Hrabro se broji koalicije Demokrata i URA-e Alekse Bečića i Dritana Abazovića ima 11, a Bošnjačka stranka šest poslaničkih mjesta u novom sazivu Skupštine.

U crnogorskom parlamentu po dva predstavnika imaju koalicija Socijalističke narodne partije i Demosa i Albanski forum, a po jednog Hrvatska građanska inicijativa i Albanska alijansa.

Na konstitutivnoj sjednici Skupštine nije, međutim, izabran predsjednik parlamenta, jer predlog kandidata za tu funkciju nije dostavljen službi Skupštine.

Lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je, odgovarajući na pitanje novinara da li je tačno da je u pregovorima dogovoreno da partiji na čijem je čelu pripadne mjesto šefa Skupštine, da "sporna i otvorena pitanja između Demokrata i Pokreta Evropa sad ne postoje", i dodao:

"Da smo imali potrebu da demantujemo nešto od onoga što se pojavilo u medijima, mi bismo to učinili. Ali, dozvolite da oni koji vode pregovore izađu i kažu šta je rezultat tog procesa. Dobio sam informaciju u susret konstitutivnoj sjednici parlamenta da je intencija da se u pregovorima postigne dogovor o svemu, pa da se onda krene u implementaciju dogovora, da se ne bi ponavljale situacije iz ranijih pregovora. Zbog toga smo danas na sjednici imali samo verifikaciju poslaničkih mandata", rekao je Bečić.

Milatović: Konsultacije o mandataru počinju u ponedjeljak

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da će konsultacije o izboru mandatara za sastav nove vlade početi u ponedeljak i da vjeruje da će ih završiti prije isteka roka.

"Imam rok 30 dana da obavim konsultacije i odredim mandatara, ali mislim da ću to uraditi i prije tog roka. Pretpostavljam da ću kroz petnaestak dana biti u mogućnosti da obavim i završim formalno konsultacije. Vjerujem da će se u trenutku kad dam mandat nazirati i način na koji bi mogla da izgleda buduća vlada. Mislim da je potreba, što prije, da dobijeo stabilnu evropsku vladu. Ja ću svoj dio posla uraditi, mislim da bi na svim stranama političkog spektra trebalo da bude dovoljno političke odgovornosti i ozbiljnosti" , rekao je Milatović odgovarajući na pitanja novinara nakon konstitutivne sjednice Skupštine.

Na pitanje očekuje li da u novoj vladi budu i koalicija Za budućnost Crne Gore i partije manje brojnih naroda, Milatović je odgovorio da "nije davao izjave o tome ko bi trebalo, a ko ne da bude u vladi" i da"misli da će na taj način i nastaviti".

"Do sada sam vrlo principijelno govorio o potrebi Crne Gore da ima stabilnu vladu. Stabilna vlada znači ona koja ima što veću podršku u parlamentu, da se obezbijedi podrška za reforme u pravosuđu. Za to su potrebni glasovi 54, odnosno 49 poslanika. Mislim da je logično to imati u vidu u smislu formiranja vlade. Mislim da, takođe, manje partije brojnih naroda negdje bi trebalo bi da budu dio vlade, mislim da bi to trebalo da postane jedna dobra praksa", kazao je Milatović novinarima u Skupštini.

Ne propustite: Lider PES Milojko Spajić: Razgovori o Vladi Crne Gore u ponedjeljak, nema koalicije sa DPS i URA

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori održanim 11. juna najviše glasova osvojila je izborna lista Evropa sad, ali nedovoljno da sama formira vladu.

Izbore je obilježila rekordno niska izlaznost 56,4 odsto i zanemarljiv broj nepravilnosti koje nisu mogle uticati na regularnost glasanja.