Poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik rekao je u petak da je proces proširenja na Zapadni Balkan izuzetno težak, jer su zemlje regiona, kako je kazao, postigle „sitne korake“ na tom putu i poručio da je bez rješenja aktuelne krize u Crnoj Gori teško očekivati njen integracioni napredak.
"Crna Gora je prednjačila u pristupnim pregovorima, ali ukoliko aktuelna kriza ne bude riješena, teško je očekivati da će doći do napretka u integracijama u skoroj budućnosti“, saopštio je Bilčik govoreći na Balkanskom integracionom Forumu u Podgorici.
Poslanik Evropskog parlamenta apelovao je na političare u Crnoj Gori da "ujedine državu".
“Jer Crna Gora može biti priča o uspjehu i možemo imati Crnu Goru u EU u roku od par godina“, rekao je Bilčik.
On je kazao da se ne može govoriti o okončanju procesa i preciznom datumu ulaska u EU, jer se "trenutno vide različite krize sa kojima su suočene države regiona" i poručio da će rješenje tih kriza biti osnov za dalje proširenje.
Ne propustite: Bilčik: Postoji bojazan da su uzdrmani temelji demokratskih institucija u Crnoj GoriOn je kazao i da "Rusija pokušava da iskoristi Zapadni Balkan kao važan front sa svoje interese, za svoj hibridni rat protiv Evrope".
Bilčik je poručio da sve države članice EU moraju više da se uključe u dešavanja u regionu, a da "partneri sa Zapadnog Balkana moraju da daju konkretne rezultate".
“Evropa je postala žrtva domaćih politika unutar Balkana i treba napraviti izbor. Proširenje jeste pravi izbor, ali tiče se ogromnih reformi koji će pomoći regionu da raskine veze sa prošlošću i neprijateljskim vezama, prvenstveno sa Rusijom. Za to će trebati vremena, hrabrosti i važnih odluka“, ocjenio je Bilčik.
Đukanović: Protiv velikosprskog nacionalizma ne treba se boriti crnogorskim, bili bismo gubitnici
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da je ono što se 2016.godine događalo u Crnoj Gori dio istog političkog djelovanja kao agresija na Ukrajinu. On je govoreći na Balkanskom integracionom Forumu kazao da "u Crnoj Gori ne postoji rusofobija već odlučnost da se zaustavi agresija".
"Ako se agresija ne porazi, onda je to legitimisanje budućih agresora u Evropi" , naveo je Đukanović.
Arhiva: Milo Đukanović (Foto: Kabinet predsednika Crne Gore/predsjednik.me)
Crnogorski predsjednik smatra da je "vrijeme da se EU okrene Crnoj Gori", jer je, kako navodi "Crana Gora sto odsto usaglašena sa evropskim politikama". U vezi sa tim kaže da će rat u Ukarajini stati ali da će nakon toga uslijediti višegodišnja borba za rehabilitaciju evropskih tekovina na Balkanu.
"Nakon agresije dobili smo jedno novo raspoloženje u Evropi. Molim se i zalažem da se ostane na tom kursu. Da Evropa ne odustane od jedinstvenog stava i intenzivnog otpora agresiji, da se nastavi politika proširenja", naveo je Đukanović.
Đukanović je kazao da "ne smijemo imati iluziju da su velikodržavni nacionalnizmi sahranjeni u tragediji ranih 90-ih".
Ne propustite: Konferencija o evropskim integracijama: Može li region da izađe iz kulture rata?On, takođe, kaže da se "protiv velikopsrpskog nacionalizma ne treba boriti crnogorskim nacionalizmom".
"Kada bi se u svojoj potencijalnoj zabludi opredijelili za takvu konfrontaciju to je izvjesno da bi bili gubitnici. Mislim da se protiv svakog nacionalizma treba boriti idejom građanskog društva i idejom evropskih vrijednosti. Zato sve predloge koje sam tokom poslednjih godina dobijao kao lider partije, da bi trebalo pomjeriti težište partijskog djelovanja DPS-a malo udesno, moj odgovor je "ne". To nije put za odbranu vitalnih vrijednosti Crne Gore. Ja mislim da je put samo istrajavati na građanskoj Crnoj Gori i na Crnoj Gori evropskih vrijednosti", kazao je Đukanović.
Đukanović navodi da su "balkanski nacionalizam i kleronacionalizam kojeg dramatično promoviše SPC nešto što je najveća opasnost po stabilnost i evropsku budućnost regiona".
"Svaka koketerija sa tom retrograndom politikom može biti fatalna" , tvrdi Đukanović.
Đukanović poručuje da "zapadni partneri moraju jasno saopštiti da su napravili previd prije dvije godine kada je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori".
On navodi da "bez takvog saopštenja oni će i dalje legitimisati srljanje građanskih političkih struktura u brak sa nacionalizmom".