Članovi Kongresa i analitičari: Ruska invazija na Ukrajinu ugrožava Zapadni Balkan

Od prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu američki zvaničnici upozoravaju da je Zapadni Balkan jedno od najranjivijih područja na koje treba obratiti posebnu pažnju. Neposredno pred prvu godišnjicu ruske agresije, o posljedicama po zemlje Balkana za Glas Amerike su govorili članovi Kongresa, analitičari i predstavnik Stejt departmenta.

Kao dva najveća razloga za zabrinutost, sagovornici Glasa Amerike ističu odnose Srbije i Kosova, te dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

Kraj prošle i početak nove godine obilježile su tenzije na sjeveru Kosova, uz blokiranje graničnih prelaza, dok dvije zemlje pregovaraju o normalizaciji odnosa. Istovremeno, Srbija je jedna od rijetkih država Evrope koja Rusiji nije uvela sankcije, a ispitivanja javnog mnijenja pokazuju veliku podršku Rusiji.

U BiH, osim političkih blokada i problema u formiranju vlasti, predstavnici Republike Srpske (RS) prijete odvajanjem tog entiteta od ostatka države. Predsjednik RS Milorad Dodik u januaru je odlikovao predsjednika Rusije Vladimira Putina, a u septembru 2022. ga je posjetio u Moskvi.

Dva dana prije godišnjice ruske invazije, delegacija Narodne skupštine RS posjetila je Moskvu, te prisustvovala zasjedanju Dume, gdje je dočekana aplauzima.

„Vidjeli smo opasno povećanje etničkih tenzija na Zapadnom Balkanu, uključujući veoma zabrinjavajuće prijetnje o secesiji od korumpiranih političara poput Milorada Dodika. Rusija želi da vidi haos u regionu, a Moskva i njeni posrednici podržavaju te prijetnje“, kaže članica Kongresa SAD En Vagner, koja u novom sazivu Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma obavlja funkciju potpredsjedavajuće iz reda republikanaca.

En Vagner, republikanska članica Predstavničkog doma Kongresa SAD, tokom pretresa kongresnog Odbora za finansijske usluge, 30. septembra 2021. (AP/Sarah Silbiger)

Vagner u Kongresu predstavlja izborni okrug iz države Mizuri u kojem žive hiljade osoba porijeklom iz BiH, te je u prošlom sazivu predložila zakon o sankcionisanju ne samo lokalnih nego i stranih aktera koji destabilizuju BiH. Predstavnički dom je usvojio zakon u septembru 2022. godine, a da bi postao važeći mora ga potvrditi i Senat.

„Potrebno je da administracija koristi svoja ovlašćenja za sankcije kako bi odvratila kriminalce i korumpirane političare koji prijete suverenitetu i multietničkom identitetu Bosne“, kaže Vagner za Glas Amerike.

U protekloj godini, SAD su izrekle niz sankcija zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i Dodika. Ipak, mnogi od njih su uprkos sankcijama i danas na ključnim funkcijama.

Matju Droin, saradnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, navodi da je ruska invazija na Ukrajinu dodatno otežala postojeće komplikacije u nekim od zapadnobalkanskih država

„Situacija u BiH je najviše zabrinjavajuća, gdje vidimo da postoji veoma snažan politički zastoj između različitih strana. Onda vjerovatno i Rusija tamo podstiče nazadovanje kroz svoje odnose sa srpskim separatistima“, kaže Droin. „Došlo je i do obnavljanja tenzija između Srbije i Kosova, koje nisu direktno povezane sa Rusijom, ali možete vidjeti važne ruske dezinformacione kampanje koje se vode u srpskoj javnosti, koje takođe podstiču tenzije“.

Matju Droin o zabrinjavajućim trendovima zbog invazije Rusije na Ukrajinu

Skot Kalinejn, viši savjetnik za odnose sa vladom neprofitne organizacije “Zajedno za Ukrajinu“, koji je osam godina radio u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma, kaže da Rusija nastoji da rasplamsa probleme na Zapadnom Balkanu, koji zbog podijeljenosti i konflikata teže odolijeva spoljnim ekonomskim i političkim pritiscima.

„Ruska vlada je širom Evrope bila veoma dobra u korišćenju etnonacionalizma, malih i istorijskih razmirica i problema u vezi sa religijom, jezikom ili nacionalnošću. Oni ih ne kreiraju uvijek, već ih šire i iskorišćavaju“, objašnjava Kalinejn.

Stejt department: Međusobno priznavanje i rješavanje problema

Članica Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma je i demokrata Dina Tajtus iz države Nevada. Na njenu inicijativu, u martu 2022. godine, 19 članova Predstavničkog doma je od državnog sekretara Entonija Blinkena tražilo veći angažman na Zapadnom Balkanu, upravo zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Ne propustite: Članovi Kongresa pozvali Bajdenovu administraciju da pojača angažman na Zapadnom Balkanu zbog Ukrajine

„Postalo je očigledno da Rusija pomjera granice na svakom koraku. Svakako sa Srbijom, sa Moldavijom, sa Ukrajinom. I zato smo željeli da budemo sigurni da smo tamo postavili čvrstu granicu, kako Rusija ne bi mogla da proširi svoj uticaj na područja izvan onih gdje je već bila u ratu sa Ukrajinom“, kaže Tajtus za Glas Amerike.

Prema njenim riječima, angažman SAD jeste bio povećan u proteklih godinu dana, ne samo kroz vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, nego na primjer i kroz poboljšanje odnosa sa Srbijom: „Vidjeli smo kako se Srbija sada usprotivila i kaže da ne podržava rat u Ukrajini“.

Iz Stejt departmenta za Glas Amerike navode da je „ruski rat razjasnio koliko je urgentan naš rad na pomaganju svim državama Zapadnog Balkana da u potpunosti unaprijede demokratske reforme i ostvare svoje težnje o integraciji u evropske i evroatlantske institucije“.

U pisanom odgovoru na pitanja Glasa Amerike portparol Stejt Departmenta je naveo da su zemlje regiona napravile napredak, ali da je ostalo mnogo nezavršenog posla:

„Ohrabrujemo sve zemlje Zapadnog Balkana da rade na međusobnom priznavanju, uklanjanju trgovinskih prepreka, mirnom razrješenju neriješenih problema iz 90-ih godina, demokratskom napretku i evropskim integracijama. Slobodni i nezavisni mediji su centralna tačka ovih ciljeva, tako da ćemo nastaviti da blisko sarađujemo sa medijima i grupama koje brane medije. Endemska korupcija slabi region, ubrzava odliv mozgova i ide u korist malignoj Rusiji“.

Logo Stejt Departmenta, fotografisan u Vašingtonu 31. januara 2022. godine.

Ipak, analitičari navode da zemlje Zapadnog Balkana moraju da budu oprezne i proaktivne u tim procesima, pošto je i prije ruskog napada na Ukrajinu u SAD i evropskim prijestonicama postojao ograničen kapacitet i volja da se njima bave.

„Godinu dana nakon invazije na Ukrajinu, najveća posljedica za Zapadni Balkan je to što sada funkcioniše u drugačijem geostrateškom okruženju“, kaže Kalinejn. „Dugoročno, ono što me brine jeste da bi Zapadni Balkan, Srbija, Bosna, mogli još više da zaostanu. Kako se više pažnje pridaje zemljama poput Ukrajine i Moldavije, pažnja i resursi Zapada će ići u te zemlje da bi im se pomoglo u ponovnoj izgradnji i daljoj integraciji sa zapadnim strukturama poput Evropske unije“.

Kalinejn dodaje da balkanske države, ako žele pažnju, moraju da budu angažovanije na stvarima koje se od njih odavno traže:

„Na borbi protiv korupcije, reformama vlade i obavezivanju koje će dodatno integrisati njihove ekonomije sa Evropom i SAD, a ne sa Rusijom ili Kinom“.

Skot Kalinejn: Zapad neće zaboraviti koje su zemlje podržale demokratiju u teškim vremenima

Droin iz CSIS-a takođe upozorava da je sada sva pažnja usmjerena na konflikt u Ukrajini, što bi se moglo odraziti na druge dijelove svijeta:

„Možemo da kažemo da to ima sistemski uticaj u smislu da bi poraz Ukrajine imao najgore posljedice za čitavu Evropu, jer bi to značilo da nismo bili u stanju da zaustavimo zemlju sa imperijalističkim pogledima, koja želi da crta nove granice“.

Članica Kongresa Vagner kaže da je “ruski rat protiv Ukrajine tragična ilustracija toga koliko bi Putin daleko išao da bi uništio san nezavisne zemlje o prosperitetu i bezbednosti“, dodajući da će se zato u saradnji sa transatlantskim partnerima zalagati za što brži napredak BiH u procesu pristupanja u EU i NATO.

SAD prate šta rade države Zapadnog Balkana

Sagovornici Glasa Amerike se slažu da je teško predvidjeti šta će se dešavati u narednih 12 mjeseci, ali uglavnom pretpostavljaju da će rat u Ukrajini potrajati i da predstoji težak period, jer će troškovi rata rasti, ne samo za Rusiju nego i za zapadne zemlje. Ipak, očekuju da će podrška Ukrajini biti nastavljena.

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, navode da će SAD nastaviti da prate kako se države postavljaju prema ruskoj agresiji, uključujući i uvođenje sankcija.

„Ljudi i vlade moraju da shvate da su se stvari promijenile i da se nećemo vratiti u svijet kakav smo imali prije 24. februara. Ruska agresija je promijenila računicu“, kaže Kalinejn. „Sve više uzimamo u obzir koje su vlade od pomoći u tom procesu, koje vlade pomažu u zauzimanju za ljudska prava i teritorijalni integritet, te u suprotstavljanju genocidu. One vlade koje to ne čine i koje nisu od pomoći, to će oblikovati ambijent za politiku i diplomatiju u godinama koje dolaze“.

Srbija je glasala za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje agresija Rusije, ali odbija da joj uvede sankcije, što predstavnici vlasti pravdaju očuvanjem nacionalnih interesa u kontekstu stava Rusije o Kosovu u Savjetu bezbjednosti UN.

Ne propustite: Članica Kongresa Dina Tajtus: Srbija ne podržava rat u Ukrajini

Na pitanje Glasa Amerike o neuvođenju sankcija Rusiji, članica Kongresa Tajtus odgovorila je da nije sve savršeno „ali da se kreće u pravom smjeru, pa se nadamo da ćemo ih i dalje moći ohrabrivati da zauzmu aktivniji stav.“

Kalinejn navodi da će se Srbija, u slučaju neuvođenja sankcija, naći u sve većem raskoraku sa međunarodnom zajednicom:

„Sa jedne strane imamo demokratiju, a sa druge genocid i autoritarizam. Srbija mora da odluči koji joj je od ta dva modela privlačniji“.

Iz Stejt Departmenta naglašavaju da sve zemlje Evrope “uključujući i Zapadni Balkan, imaju veliki ulog u ishod ruskog rata protiv Ukrajine, koji prijeti osnovama uspostavljenog međunarodnog poretka i bezbjednosti. Zato je ključno da nastavimo da da se zajedno suprotstavljamo ovoj agresiji bez presedana“.