Đukanović potpisao izmjene Zakona o predsjedniku, iako smatra da su neustavne

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je u petak da je potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade.

Đukanović je rekao da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.

Crnogorski predsjednik podsjetio je na stav Venecijanske komisije "da se izmjene ovog Zakona ne usvajaju dok Ustavni sud ne bude operativan i da bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane". On je, takođe, ukazao i na reakcije sa međunarodnih i domaćih adresa da je posrijedi neustavna inicijativa. Đukanović je rekao da je potpuno saglasan sa takvim ocjenama i naglasio da je uprkos takvim preporukama Skupština ponovo usvojila izmjene Zakona o predsjedniku.

"Zakon je potpisan , ustavna obaveza predsjednika države je voma precizno propisana i ne ostavlja ni najmanje prostora za tumačenje, precizno je rečeno da ponovo izglasan zakon predsjednik je dužan da potpiše. Prema tome, koliko god mogao pribavljati alibije sebi da je parlamentarna većina očigledno neustavno postupala, ne želim da se pridružim horu onih koji krše Ustav i time ruše državu", kazao je Đukanović, na konferenciji za novinare.

Đukanovic potpisao izmjene zakona o predsjedniku

Đukanović je rekao da je "svjestan da je u uslovima visokih političkih tenzija povodom destrukcije Skupštine prema Ustavu, a time i državi i ignorisanja preporuka autoritativnih evropskih institucija postoje različita očekivanja javnosti Crne Gore kako da se odredi prema ponovo izglasanom zakonu".

"Znam da ima utemeljenja i težinu i mišljenja da se iz neprava ne može stvarati pravo. Poštujem i snažno podržavam stavove i emocije građana koji se izražavaju i kroz proteste protiv rušenja ustavnog poretka i države. Ipak, donio sam odluku da potpišem ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku Crne Gore. Suočen sa izborom da li da na neodgovornost kršenja Ustava od strane parlamentarne većine odgovorim i sam nepoštovanjem svoje precizno utvrđene ustavne obaveze opredjeljujem se da, i ovog puta, bezpogovorno poštujem Ustav. To je moj odnos prema državi na čijem sam čelu. Ne želim da se pridružim onima koji sa bilo kojim obrazloženjem krše Ustav i rade protiv države ", rekao je Đukanović i poručio da će "odgovornost za primjenu ovog Zakona imati oni koji su ga izglasali".

Ne propustite: Eskobar u CG: Zabrinutost zbog Zakona o predsjedniku, pronaći kompromis za Ustavni sud

Đukanović je kazao i da neće ponovo pokrenuti konsultacije za izbor mandatara za sastav nove Vlade, i ponovio da, "ne želi da učestvuje u implementaciji neustavnog zakona".

Odgovarajući na pitanje o mogućem izboru sudija Ustavnog suda , koji je jedan od uslova za rješenje političke i institucionalne krize u Crnoj Gori i na čemu instistiraju sa svih međunarodnih adresa, a nije uspio ni nakon dva kruga glasanja u Skupštini, Đukanović je kazao da se "dvije strane moraju dogovoriti, inače to nije dogovor".

"Danas da odlučimo da skratimo mandat parlamentu i da idemo u raspisivanje izbora, ne bi mogli da ih organizujemo za kraće od 60 dana. Tako da nema nikakvog problema da se može blagovremeno izabrati Ustavni sud i da se nakon toga mogu obezbijediti uslovi za legitimnost rezultata izbora. Kao i uvijek pitanje je dobre volje. Jasno je da u dosadašnjim postupcima parlamentarne većine nije bilo dobre volje", kazao je Đukanović.

Đukanović je, odgovaraju na pitanje o mogućem raspuštanju Skupštine, kazao da pažljivo sluša specijaliste ustavnog prava i preduzima korake za koje vjeruje da na najubjedljivi način pokazuju njegovu privrženost Ustavu i državi Crnoj Gori.

Mandić : Potpisivanjem Zakona o predsjedniku otvoren put za izbor nove vlade

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić čestitao je Đukanoviću na potpisivanju izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore i ocijenio da taj potez otvara put za izbor Miodraga Lekića za mandatara.

"Čestitam predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću što je povukao jedan odgovoran potez i potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku”, rekao je Mandić i dodao da je “to veoma važno iako je Zakon davao mogućnost da se to uradi na drugačiji način".

Ne propustite: Venecijanska komisija preporučila da se ne usvoje izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore

Mandić je rekao da u DF-u očekuju konsultacije, navodeći da su, ako je problem u samom pokretanju konsultacija, spremni da zatraže razgovore sa Đukanovićem kako bi on dao mandat Miodragu Lekiću.

"Ovo je teško vrijeme za Crnu Goru, za cijelu Evropu. Mi u Crnoj Gori treba da obezbijedimo mir, do mira se dolazi dijalogom i razgovorom", kazao je Mandić.

Mandić je pojasnio da bi konsultacije koje bi obavili sa predsjednikom Đukanovićem obezbijedile “ne samo da on da mandat kandidatu parlamentarne većine, već i da se otvori jedna važnu tema oko izbora sudija Ustavnog suda”.

"Tako bi pokazali da mi imamo snagu da dođemo do dogovora, a da se niko sa strane ne miješa, da nema medijacija niti dobrih usluga onih koji misle da je Crna Gora politički nezrelo društvo", poručio je on.

On je pozvao Đukanovića da obave te razgovore, i izaberu 44. Vladu za koju su se stekli uslovi potpisivanjem Zakona o predsjedniku.

"Bez konsultacija i bez davanja mandata, Zakon predviđa mogućnost da mandatar Miodrag Lekić i njegova vlada budu izabrani. Mislimo da je mnogo bolje da imamo razgovore i dijalog koji ćemo mi voditi u Crnoj Gori, bez ikakvih arbitraža sa strane”, rekao je Mandić i dodao da, nakon potpisivanja Zakona, više ne postoji nikava mogućnost da se raspusti Skupština.

"Sam Ustav Đukanovića obavezuje na konsultacije. Mnogo je važno da poslije ovog važnog koraka danas da imamo razgovore koji će nam omogućiti da dođemo do izbora sudija Ustavnog suda", zaključio je Mandić u izjavi za RTCG.

Sukob demonstranata i policije nakon usvajanja izmjena crnogorskog Zakona o predsjedniku

Zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku od 1. novembra organizuju se protesti na kojima građani traže povlačenje tog zakona i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Izmjene Zakona o predsjedniku države, koje su prvi put usvojene 1. novembra, omogućavaju kandidatu tijesne većine od 41 poslanika, Miodragu Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.

Iz DF- a, koji je i predložio izmjene Zakona o predsjedniku, poručili su da je to jedini način, kako su kazali, borbe protiv opstrukcije predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se izabere mandatar, dok u DPS-u tvrde da je posrijedi pokušaj ustavnog puča.

Predlog DF-a za izmjenu Zakona o predsjedniku Crne Gore uslijedio je nakon što je crnogorski predsjednik, nakon što je njegova DPS otkazala podršku manjinskoj Vladi Dritana Abazovića, u septembru odbio da povjeri mandat za sastav Vlade lideru Demosa Lekiću.

Đukanović je svoju odluku tada obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.

Nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku države, za koje su pravnici i NVO sektor ocijenili da su neustavne, političkim akterima u Crnoj Goru upućeni su brojni apeli na smirivanje odnosa i dijalog.

Ustavni sud koji je u blokadi od septembra ove godine, od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija i nema kvoruma za odlučivanje.

Ukoliko Ustavni sud ne funkioniše, nije moguće ocijeniti ustavnost nedavno usvojenih spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ograničavaju nadležnosti šefa države i otvara mogućnost izbora mandatara u parlamentu.

Takođe, nije moguće odlučiti ni o inicijativama većine o ocjeni ustavnosti postupanja predsjednika Mila Đukanovića kada je odbio da za mandatara predloži njihovog kandidata Miodraga Lekića.

Bez funkcionalnog Ustavnog suda, takođe, nije moguće proglasiti konačne rezultate lokalnih izbora u nekoliko crnogorskih opština koji su održani 23. oktobra.