Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je u subotu da je predsjednik Milo Đukanović vratio na ponovno odlučivanje sve zakone koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra, među kojima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pozivajući se na član 94 stav 1 Ustava, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Obrazlažući odluku, Đukanović je podsjetio da je, shodno članu 90 stav 3 Poslovnika Skupštine propisano da se “kvorum utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine''.
"Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima", naveo je Đukanović u dokumentu upućenom predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću.
Ne propustite: Skupština Crne Gore usvojila izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, opozicija tvrdi da parlament radi nelegitimnoPredsjednik Crne Gore je ukazao je i na "otvoreno pravno pitanje" konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na, “većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije”, "kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana Parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta".
Krivokapić: Đukanović se igra sa građanima
Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da je odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da vrati nekoliko zakona usvojenih na sjednici Skupštine 29. decembra 2020. na ponovno odlučivanje “najbolje pokazuje kako proces kohabitacije funkcioniše u praksi”.
“Đukanović ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti u CG i nastavlja u višegodišnjem maniru da Crna Gora tretira kao svoj feud", napisao je Krivokapić na Tviteru.
On je ocijenio da, "osim što krši Ustav, zakone ove zemlje, Đukanović se igra građanima, njihovom imovinom i pravima koja proističu iz Ustava".
"Udarom na bankarski sektor i male privrednike predsjednik Crne Gore nam poručuje da ga nije briga za državu ukoliko neće biti njen vlasnik", kazao je Krivokapić.
Đukanović: Potrudite se da malo vaspitanije komunicirate
Povodom reakcije crnogorskog premijera na to što nije potpisao Zakon o slobodi vjeroispovijesti - crnogorski predsjednik Đukanović pozvao je na, kako je ukazao, poštovanje ustavnih nadležnosti.
"Ne sudite o tome što ne znate i ne branite vi Crnu Goru od mene, a da biste dobili očekivano uvažavanje, i normalnu kohabitaciju, poštujte ustavne nadležnosti i potrudite se da malo vaspitanije komunicirate", napisao je Đukanović na društvenoj mreži Tviter.
"Populistička, politikantska reakcija Zdravka Krivokapića je ispod svakog nivoa. Ali, njegov problem. Nisu valjda on i lideri većine koji su se horski oglasili očekivali da ću biti saučesnik u njihovom protivpravnom postupanju, i daljem podrivanju sistema i državnih institucija. Moraju se naučiti da Skupština ne može donositi odluke bez kvoruma, i da se mimo zakonske procedure ne može potvrditi mandat novom poslaniku bez prethodno pozitivnog mišljenja Državne izborne komisije", ukazao je crnogorski predsjednik.
Istakao je i da je o radničkim pravima trebalo da brinu oni, kako se izrazio, koji su bespravno donosili odluke.
"Ne može ih amnestirati od odgovornosti demagoški pokušaj da za to okrive mene. Oni pozvani da sude da li sam prekršio Ustav te to mogu provjeriti u Ustavnom sudu. No, za njih je izgleda i skupštinski poslovnik nedokučivo štivo. Zato, dobronamerni savet: ne sudite o tome što ne znate. I ne branite vi Crnu Goru od mene. Na kraju, da biste dobili očekivano uvažavanje, i normalnu kohabitaciju, poštujte ustavne nadležnosti i potrudite se da malo vaspitanije komunicirate", poručio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži Tviter.
Bečić: Treći pokušaj opstrukcije, ponovo ćemo izglasati zakone
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić saopštio je da će svi zakoni koje je Đukanović vratio na ponovno odlučivanje biti usvojeni u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima Crne Gore.
“Treći pokušaj opstrukcije i blokade sistema od strane opozicije, odgovorićemo ponovo mirno, demokratski i evropski. U skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima, izglasaćemo ponovo sve zakone”, napisao je Bečić na Tviteru. Bečić je podsjetio da se u ponovnom glasanju ne vodi rasparava, već se samo glasa", napisao je predsjednik crnogorske skupštine na društvenoj mreži Tviter.
Osporavanja legitimiteta glasanja
Na četvrtoj sjednici Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja u 2020. godini, 29. decembra usvojeni su Zakon o izmjeni Zakona o radu; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Zakon o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
Za usvojene Zakone, u odsustvu opozicije, glasala je tijesna većina od 41 poslanika, od kojih je jedna poslanica glasala putem video-linka, zbog čega u opoziciji osporavaju legitimitet glasanja.
Pored toga, nakon ostavke poslanika URA Filipa Adžića, Državna izborna komisija saopštila je da “nije bilo zakonskog osnova za popunu upražnjenog poslaničkog mjesta” koje, prema redosljedu na izbornoj listi koalicije Crno na bijelo pripada poslanici Suadi Zoronjić.
Mandat poslanici Zoronjić verifikovala je parlamentarna većina i tako dobila potrebnu većinu za usvajanje predloženih zakona, čiji legalitet osporava opozicija.
Prema članu 94 Ustava, predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja zakona, odnosno tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku, ili da Zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje, ali i da proglasi ponovno usvojeni zakon.
Ne propustite: Konli za Glas Amerike: SPC deluje politički i ekonomski, potrebni i nezavisni eksperti