Istorijski Foks teatar u Atlanti polovinom septembra je ugostio desetine muzičara i hiljade gostiju na koncertu povodom proslave stotog rođendana nekadašnjeg guvernera Džordžije i bivšeg predsjednika SAD Džimija Kartera.
"To je način da budete zajedno i mislim da je to ono što je on u osnovi", rekao je njegov unuk Džejson Karter, dodajući da vjeruje da je koncert, na kojem su nastupili i neki od izvođača koji su vodili kampanju za Kartera 1970-ih, ujedinjujući i dvostranački način da se proslavi čovjek kojeg je jedan režiser dokumentarnih filmova nazvao “predsjednikom rokenrola”.
"Ovdje su večeras i demokrate i republikanci", rekao je Karter za Glas Amerike.
Džejson Karter, unuk Džimija Kartera, prilikom proslave stotog rođendana bivšeg američkog predsjednika, 17. septembra 2024. u Atlanti.
Iako su događaju prisustvovali brojni govornici, glumci, muzičari i bivši predsjednici koji su poslali video omaž, jedina osoba koja je bila odsutna sa proslave bio je upravo Džimi Karter. On je ostao u svom domu na palijativnoj njezi, 240 kilometara južno od Atlante.
Džejson Karter je rekao da će njegov djed gledati prenos tog koncerta u mjestu Plejns, nedaleko od lokacije na kojoj je počela njegova životna priča - u bolnici "Wise Sanitarium", gdje ga je 1. oktobra 1924. rodila majka Lilijan, koja je tamo radila kao medicinska sestra. Bolnica danas nosi njeno ime.
Karter je prvi američki predsjednik rođen u bolnici. Džil Staki, porodična prijateljica, kaže za Glas Amerike da je jedini razlog što je rođen u bolnici - to što mu je majka radila tog dana.
Staki je direktorica Nacionalne istorijske lokacije Džimi Karter u Plejnsu koji uključuje njegovu očuvanu dječačku farmu, staru srednju školu Plejns koju je pohađao, te željeznički depo koji je Karter pretvorio u predizborni štab u uspješnoj kandidaturi za Bijelu kuću 1976. godine.
Your browser doesn’t support HTML5
Najdugovečniji predsednik u istoriji SAD
"Nakon objave o palijativnoj njezi prije skoro godinu dana, nisam mislila da ćemo doći do ovog trenutka", rekla je Staki tokom intervjua za Glas Amerike, stojeći pored replike čuvenog stola iz Ovalne kancelarije Bijele kuće, koji predstavlja veliku atrakciju za turiste koji posjećuju srednju školu Plejns.
Dodala je da Plejns slavi svog poznatog člana zajednice svaki dan, ali da se ovaj istorijski rođendan obilježava na brojne načine:
“U njegovu čast će 100 građana položiti zakletvu za američko državljanstvo. Zahvaljujući sekretaru mornarice, imamo četiri aviona F-18 koji će da prelijeću”.
Ovo je prvi Karterov rođendan nakon što mu je supruga Rozalin umrla prošlog novembra.
„Sedamdeset sedam i po godina braka, biti bez svog partnera, svoje srodne duše, to su veoma, veoma teška vremena“, kazala je Staki.
Your browser doesn’t support HTML5
Novinar Glasa Amerike: Rozalin Karter, prva dama koju sam poznavao
Karter je bio 39. predsjednik SAD, a mandat je obavljao od 1977. do 1981. godine, kao član Demokratske stranke. Prije toga je bio guverner Džordžije i senator te države.
Osim što je doživio najviše godina od svih američkih predsjednika u istoriji, on drži rekord i za najdužu postpredsjedničku karijeru. Nakon odlaska iz Bijele kuće 1981. godine, on i supruga su u Atlanti osnovali globalni neprofitni centar Karter, koji se bori protiv zanemarenih tropskih bolesti, promoviše mirno rješavanje sukoba i nadgleda izbore širom svijeta. To su razlozi i zbog kojih je dobio Nobelovu nagradu za mir 2002. godine.
Na primjer, u Africi je ostalo samo nekoliko slučajeva bolesti gvinejskog crva, te bi to mogla postati tek druga bolest ikada koja je u potpunosti iskorijenjena, u čemu je Karter odigrao veliku ulogu.
Evaluacija Karterove karijere
Kada se 1981. vratio u Plejns, Džimi Karter je bio poražen - odbacili su ga birači ubjedljivim izborom republikanca Ronalda Regana. Kiša koja je pljuštala na Karterovom prijemu kod kuće odražavala je njegovo tmurno raspoloženje i raspoloženje u zemlji.
"Na funkciji je imao politički neuspjeh. Izgubio je ubjedljivo od Ronalda Regana. Ali ostvario je suštinski i vizionarski uspjeh", kaže pisac i istoričar Džonatan Alter, koji prepoznaje ono po čemu mnogi Kartera danas poznaju - humanitarnom radu s njegovim Karter centrom, "borbi za mir, borbi protiv bolesti i za izgradnju nade".
Džimi Karter u američkoj vojnoj bolnici u njemačkom gradu Visbaden, gdje je posjetio taoce koje je Iran oslobodio nakon 445 dana zatočeništva, 21. januara 1981.
"Obavljao je sjajan posao nadgledajući izbore u više od 100 zemalja. Ali bivši predsjednici nemaju toliku moć kao predsjednici, ni približno toliku, a lista njegovih dostignuća kao predsjednika koja su ignorsana, minimizirana ili potpuno zaboravljena bila je vrlo dugačka", rekao je Alter.
Iranska talačka kriza, rastuća inflacija i naftni embargo iz 1970-ih bacili su mrlju na Karterov mandat u Bijeloj kući, kao i na njegovo naslijeđe. Međutim, on obilježava stoti rođendan u trenutku kada autori i istoričari preispituju njegove neuspjehe i postignuća.
Alterova biografija, "His Very Best: Jimmy Carter, A Life" je među onima koje zaključuju da su četiri Karterove godine u Bijeloj kući bile sve samo ne neuspješne.
Oko 35.000 ljudi okupilo se u Filadelfiji radi govora predsjedničkog kandidata Džimija Kartera, 29. oktobra 1976.
"Ne samo slavni sporazum iz Kamp Dejvida i otvaranje odnosa s Kinom", kaže Alter, "već dug niz zakonodavnih postignuća o životnoj sredini i mnogim drugim pitanjima koja zapravo premašuju zakonodavne uspehe i Baraka Obame i Bila Klintona".
Karter je iz 1980. potpisao Zakon o očuvanju zemljišta od nacionalnog interesa na Aljasci koji štiti više od 100 miliona hektara - uključujući zemlju, nacionalne parkove, skloništa, spomenike, šume i zaštićena područja - za koji Alter kaže da se sada smatra jednim od najvažnijih zakona o zaštiti životne okoline ikada donesenih.
„Mislim da ćemo se predsjednika Kartera sjećati kao predsjednika koji je služio u veoma teškim vremenima i koji je morao da se nosi sa okolnostima koje su bile daleko izvan njegove kontrole“, kaže Džozef Krespino, prvi „profesor istorije Džimi Karter“ na Univerzitetu Emori. Karter je rutinski posjećivao Krespina i njegove studente kako bi razgovarali o dobrim i lošim odlukama koje je donio dok je bio predsjednik.
Džimi Karter u baptističkoj crkvi u svom gradu Plejns, 23. avgusta 2015. godine.
"Stavljanje ljudskih prava u prvi plan i centar američke spoljne politike - nijedan predsjednik to nije učinio na način na koji je to učinio Džimi Karter", rekao je Krespino za Glas Amerike tokom nedavnog intervjua na Univerzitetu Emori. "To je bilo važno u promjeni ravnoteže snaga u Hladnom ratu, ali i važan trenutak nakon Vijetnamskog rata da se ponovo potvrdi američka moralna odgovornost u svijetu."
Krespino kaže da neka od Karterovih zanemarenih domaćih dostignuća uključuju reorganizaciju federalne vlade i deregulaciju industrije avio-prijevoznika, kamiona i piva:
„Često povezujemo neku vrstu oslobađanja ekonomije slobodnog preduzetništva sa konzervativnim zaokretom koji je došao sa Ronaldom Reganom, dok je u stvari Džimi Karter prije Regana već radio mnogo deregulatornog posla toko svog mandata, prepoznajući koja su ograničenja državnog nadzora nad tim privatnim industrijama".
Članovi Karterovog kabineta, uključujući bivšeg ambasadora u Ujedinjenim nacijama Endrjua Janga, zahvalni su što mu je dug život omogućio da svjedoči kako se sve pozitivnije gleda na njegovu zaostavštinu.
Endrju Jang polaže zakletvu kao ambasador SAD u Ujedinjenim nacijama, u prisustvu Džimija Kartera, 31. januara 1977. u Vašingtonu.
„Ne postoji mesto na svijetu koje poznajem da ljudi nemaju dobre stvari da kažu o njemu“, rekao je Jang za Glas Amerike 17. septembra na koncertu povodom stotog Karterovog rođendana u Atlanti. "Da li je bio uspješan ili ne... dobro je pokušao i stigao onoliko daleko koliko mu je svijet dopustio."