Đurović: Niko ne može da kaže da nije čuo ozbiljne poruke EU Crnoj Gori

Podgorica — 

Nedavna ekspicitna upozorenja Evropske unije da bi pristupni pregovori sa Crnom Gorom mogli biti prekinuti, u slučaju nastavka institucionalne i političke krize, trebalo bi shvatiti vrlo ozbiljno, jer strpljenje EU neće biti beskonačno, ocijenila je u utorak nekadašnja ministarka evropskih integracija Crne Gore Gordana Đurović i naglasila “niko ne može da kaže da ih nije čuo”.

Đurović, u razgovoru za Glas Amerike, navodi je EU vrlo jasno i decidno upozorila Crnu Goru na moguće poslljedice u slučaju da ne deblokira Ustavni sud. Đurović, takođe, ukazuje i da, formalno pravno, Evropska komisija ne mora da pokazuje “toliko dobre volje da Crnoj Gori daje još vremena da ojača i popuni osnovne demokratske institucije, već može i samostalno da uđe u procedure prekida ili zamrzavanja pregovora, kao i zamrzavanja sredstava pretpristupne podrške”.

Na spisku onoga što bi Crna Gora mogla da izgubi je, navodi Đurović, i vizna libralizacija.

“Ako cijena bude vizna liberalizacija onda ćemo platiti svi mi sa vrlo otežanim putovanjem iz Crne Gore”, upozorava ona.

EU upozorava na mogući prekid pregovora sa Crnom Gorom

Đurović kaže da je EU pokazala volju i zabrinutost za ono što se dešava u Crnoj Gori, te da ”očekuje da Evropska komisija ima još malo strpljenja”, ali ukazuje da, budući da su već raspisani predsjednički izbori u Crnoj Gori za 19.mart, “strpljenje evropskih partnera najviše može da bude do okončanja postupka izbora sudija Ustavnog suda, što bi s obzirom na trenutnu dinamiku moglo da potraje do februara”.

"Tako da je polovina februara možda neki kredit, kupljeno povjerenje na bazi stare slave, deset godina pregovora i svega što je Crnu Goru učinilo da je partner međunarodne zajednice, da je neko ko, ipak, ispunjava ključne obaveze na putu integracija”, navodi Đurović i upozorava da je Crna Gora sada u situaciji da joj prijeti blokada.

“Da smo vrlo jasno i kratko uslovljeni da je prvo neophodno deblokirati Ustavni sud, pa onda sve ostalo. Ako nema toga nema pregovora. Ne može biti kraće i ne može biti jednostavnije i ne može niko da kaže da nije čuo”, kazala je Đurović za Glas Amerike.

Ne propustite: Džozef: Izbori u Crnoj Gori neminovni, SAD i EU da prozovu "neodgovorne" lidere

Parlamentarna većina i opozicija u Crnoj Gori saglasni su sa porukama i ocjenama relevantnih međunarodnih adresa o neophodnosti dogovora o deblokadi Ustavnog suda. Pitanje je, međutim, da li su i koliko spremni da odgovore zadatku i ispune očekivanja evropskih i zapadnih partnera. Đurović u vezi sa tim smatra da bi, u cilju usaglašavanja o predlozima za sudije Ustavnog suda, “predstavnici političkih partija trebalo da se sastanu prije nego što njihovi predstavnici na skupštinskom Odboru saopšte mišljenje o tome”.

“Ako bi ponovo jedan od poslanika izašao nakon sjednice Ustavnog odbora i saopštio da je većina nametnula svoja četiri kandidata to bi bio novi fijasko”, navodi Đurović i naglašava da “ukoliko ne bude da je 41 veće od dvije trećine onda imamo šansu“ .

Đurović podsjeća da će ministri vanjskih poslova 23. januara u Briselu razgovarati o mogućim mjerama koje EU može preduzeti ukoliko Crna Gora ne izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda, navodi da je sljedeći sastanak Savjjeta ministara evropskih poslova oko 10. februara, a da se “ključne političke odluke donose na redovnoj ili vanrednoj sjednici Evropskog Savjeta, a to je mart”.

Pred Crnom Gorom su i predsjednički izbori koje je predsjednica Skupštine zakazala za 19. mart. “U slučaju da Ustavni sud i do tada ostane u blokadi Crna Gora ušla bi u još dublju političku krizu”, upozorava Đurović.

Ustavni sud Crne Gore u blokadi je od septembra 2022. jer nema kvorum za odlučivanje, budući da od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija. Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina, dvotrećinskom u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja.

Pred parlamentarcima je šesti pokušaj izbora nedostajućih sudija tog suda, a na konkurs za izbor prijavilo se 26 kandidata. Skupštinski Odbor je u utorak obavio intervju sa tri kandidata, a nakon okončanja čitavog postupka očekuje se da će izabrati kandidate o kojima će poslanici odlučivati na plenumu.

Ne propustite: Tužilaštvo: Bez Ustavnog suda nema proglašenja rezultata izbora u Podgorici

Bez funkcionalnog Ustavnog suda, nije moguće zaokružiti nijedan izborni proces, što se pokazalo i nakon nedavnih lokalnih izbora u više crnogorskih opština u kojima, ni nakon nekoliko mjeseci, nije moguće formirati vlast.

Osim toga, bez funkcionalnog Ustavnog suda nije moguće odlučivati ni o ustavnosti usvojenih zakona, poput kontroverznih Izmjena zakona o predsjedniku, ili odluke predsjednika Mila Đukanovića da ne predloži mandatara.