Istraživanje o percepciji korupcije koje je za Akcija za ljudska prava (HRA), u saradnji sa agencijom DeFacto, sprovela među akterima u crnogorskom pravosuđu pokazuje da trećina crnogorskih sudija i skoro isto toliko državnih tužilaca smatra da u crnogorskom pravosudju ima korupcije, dok advokati i sudski vještaci taj problem uočavaju u znatno većoj mjeri od nosilaca pravosudnih funkcija.
Istraživanje je, kako navodi Tea Gorjanc Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava, pokazalo da oni koji su unutar pravosudnog sistema manje percipiraju postojanje korupcije u svojim redovima od onih koji su van sistema.
“Kada je u pitanju percepcija korupcije čak 80 odsto ispitanih advokata i 63,1 procenat sudskih vještaka smatra da ima korupcije u crnogorskom pravosuđu. Trećina sudija, 33,7 odsto i nešto manje državnih tužilaca 31,7 smatra da korupcije ima u crnogorskom pravosudju”, navela je Gorjanc Prelević na konferenciji na kojoj je predstavljeno istraživanje.
Your browser doesn’t support HTML5
Koliko je veliki problem korupcije u pravosuđu Crne Gore?
Istraživanje je sprovedeno među sudijama, državnim tužiocima, vještacima i advokatima uz pomoć Sudskog i Tužilačkog savjeta, Udruženja vještaka Crne Gore i Advokatske komore. Olivera Komar iz agencija DeFacto kaže da je ispitivanje realizovano od sredine jula do polovine septembra, te da je dobar odziv garancija relevantnosti dobijenih podataka.
“Na poziv da odgovore odazvalo se 40 odsto tužilaca, 44 procenta sudskih vještaka, 34 odsto sudija i sutkinja i oko sedam procenata advokata, što je broj koji nam omogućava da možemmo da budemo sigurni da je ono što smo dobili reprezentativno mišljenje”, navela je Komar.
Iz Akcije za ljudska prava ukazuju da bi trebalo ozbiljno shvatiti podatke da jaka trećina sudija i skoro trećina tužilaca mislii da ima korupcije u crnogorskom pravosuđu i poručuju da takva činjenica zahtijeva “posebne mjere kako bi se sa tim uhvatili u koštac”
Crnogorsko društvo, prema riječima Gorjanc Prelević, danas “opravdano strahuje od korupcije ili upliva organizovanog kriminala u pravosuđe”, jer je, kako podsjeća, zbog toga pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv sudija i državnih tužilaca, a za korupciju je okrivljen i sam vrh pravosuđa.
Ne propustite: Izvještaj: Uticaj Srbije, Rusije i Kine prijeti demokratiji u Crnoj Gori i njenom putu u EUOna, takođe, upozorava, da lustracije ili reizbora, ili drugog oblika provjere sudija i državnih tužilaca nema.
“I dalje se ne sprovodi bilo kakva bezbjednosna provjera povezanosti sa organizovovanim kriminalom osoba koje su kandidati za sudije i državne tužioce, pa i za članove Sudskog i Tužilačkog savjeta, za sudije Ustavnog suda, za predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca. Jedino što se vrši je provjera ranije osuđivanosti”, navodi direktorica Akcije za ljudska prava.
Ona smatra da je, u takvim okolnostima, logično što se misli da krivični postupci koji su, kako navodi, po pravilu pokrenuti zahvaljujući podacima dobijenim od EUROPOL-a “otkrivaju vrh ledonog brijega i da u pravosuđu još postoje ljudi koji pripadaju organizovanom kriminalu”.
Član sudskog savjeta Crne Gore, sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković ukazao je da se u ispitivanju govori o “percepciji korupcije i neprimjerenog uticaja i mita”. On ukazuje da “govoriti o precepciji može, ali i ne mora značiti da imamo neke vrlo značajne pokazatelje”.
Ćetković je kazao da uvažava podatke koje su dobijeni ovim istraživanjem jer,kako je kazao, “moć informafcije o prisutnosti korupcije u pravosuđu treba da bude signal za Sudski savjet da osmisli mehanizme kojima će na njih djelovati”.
“Te promjene neće biti lake. Percepciju, ne samo crnogorske javnosti već i crnogorskih profesionalaca o korupciji u pravosuđu neće biti tako lako izmijeniti u kratkom periodu”, naveo je on.
Ne propustite: Savjet Evrope: Crna Gora implementirala tri od 22 preporuke za sprječavanje korupcije na najvišim državnim funkcijamaČlan Upravnog odbora Advokatske komore Crne Gore Andrej Raspopović ukazao je da je na anketu odgovorilo manje od deset odsto advokata cjelokupne Advokatske komore.
On je ukazao da “nije vidio da je u poslednje tri godine od strane advokata podnešena krivična prijava protiv sudije ili državnog tužioca za primanje mita”.
“Ne možemo tako lako govoriti o korupciji o sudstvu ako znamo da svaka odluka prolazi više instanci. Odlluke dolaze i kod drugostepenih sudova na ponovno odlučivanje, postoje vanredni pravni ljekovi, ustavne žalbe… Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da bi izdejstvovali neku za vas povoljnu odluku.Ukoliko nije nemoguće onda je taj procenat zaista mali”, naveo je Raspopović.