Komitet UN za prevenciju torture izrazio je u petak ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranih izvještaja o zastrašivanju i fizičkim napadima na novinare u Crnoj Gori, kao i žaljenje zbog neupjeha procesuiranja odgovornih za ubistvo novinara Duška Jovanovića i brutalnog napada na istraživačku novinarku Oliveru Lakić.
U završnom izvještaju za Crnu Goru, Komitet UN navodi da je i dalje zabrinut za rješavanje ovog pitanja, iako vrednuje napore koje zemlja ulaže u njegovom rješavanju riješi, kao što su nedavno usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koje propisuju jaču krivično-pravnu zaštitu za novinare.
Pored toga, Komitet žali zbog kontinuiranih neuspjeha da se privedu pravdi odgovorni za ubistvo novinara Duška Jovanovića 2004. godine, ili okončaju istragu brutalnog napada na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u maju 2018.
“Komitet je dodatno zabrinut zbog izvještaja da neki članovi Komisije za istragu napada na novinare nemaju neophodna ovlašćenja koja im omogućavaju pristup povjerljivim informacijama, što ometa rad ovog tijela”, navodi se u dokumentu.
Ne propustite: SDT: Uhapšene dvije osobe osumnjičene za planiranje ubistva novinarke Olivere LakićKomitet poziva Crnu Goru da obezbijedi da novinari budu zaštićeni od prijetnji i zastrašivanja, kao i da preuzme neophodne mjere da spriječi takva djela u budućnosti, među kojima je i uspostavljanje nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara, u koordinaciji sa Komisijom za istrage napada na novinare.
"Pojačati istrage o aktuelnim, kao i starim slučajevima napada na novinare, obezbjeđivanje da se počinioci privedu pravdi. Omogućiti svim članovima Komisije za praćenje istraga da bez odlaganja imaju pristup povjerljivim informacijam. Izvršiti evaluaciju efikasnosti svoje strategije za poboljšanje bezbjednost novinara", piše u izvještaju.
Komitet je, pored ostalog, zabrinut i zbog izvještaja o rasprostranjenosti nasilja u porodici u Crnoj Gori, kao i zbog niskog stepena krivičnog gonjenje i blagih kazni za počinioce svih oblika rodno zasnovanog nasilja.
"S tim u vezi, Komitet priznaje napore države članice da kriminalizuje rodno zasnovano nasilje u svom krivičnom zakoniku, i pozdravlja brojne nedavne ili planirane inicijative", navedeno je u izvještaju.
Komitet UN je, kako se navodi u završnom izvještaju, i dalje zabrinut zbog nedostatka napretka u postupcima za ratne zločine tokom sukoba na Zapadnom Balkanu 1990-ih godina, uključujući i odsustvo bilo kakvih osuda koje uključuju odgovornost na osnovu načela komandovanja ili odgovornosti nadređenog.
"U periodu od 2015. samo jedno lice je pravosnažnom sudskom odlukom osuđeno za ratne zločine. Na osnovu informacije dobijene od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) krajem 2020. godine, jedan broj novih slučajeva je otvoren za razmatranje", ukazuje se u izvještaju Komiteta UN.
Ne propustite: Izveštaj Amnestija: Kovid razotkrio smišljeno destruktivnu politiku prema ljudskim pravimaU izvještaji se ističe da država članica treba da intenzivira svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
Takođe, navodi se da država treba proaktivno da istraži sve navode i pažljivo ispita sve dokaze protiv njenih građana ili drugih u njenoj nadležnosti, uključujući ali ne ograničavajući se na dokaze pribavljene od susjednih jurisdikcija, i IRMCT protiv potencijalnih počinilaca, uključujući i dokaze o krivičnoj odgovornosti zasnovanoj na principima komande ili komandne odgovornosti.
Komitet traži o okončanje istraga svih navoda o ratnim zločinima, procesuiranje počinilaca i njihovo kažnjavanje odgovarajućim kaznama, srazmjerno težini zločina, kao i da se obezbijedi da sve žrtve i njihovi članovi porodica dobiju odštetu i sudsku i/ili administrativnu naknadu za patnje, u skladu s člankom 14. Konvencije.
Prema navodima izvještaja, neophodno je da se osigura da se sve žalbe na mučenje i zlostavljanje istraže na nepristrasan način od nezavisnog organa, a da nema institucionalnog odnosa između istražitelja i osumnjičenih izvršilaca takvih djela.
"Obezbijediti da, u slučajevima navodne torture ili zlostavljanja, osumnjičeni izvršioci budu suspendovani sa službene dužnosti odmah i za vrijeme trajanja istrage, posebno kada postoji rizik da bi inače mogli biti u poziciji da ponove navodnu radnju, izvrše odmazdu protiv navodne žrtve ili ometaju istragu", navodi Komitet UN, pored ostalog, u izvještaju.