Ešton i Riker na Kosovu: Za uspeh dijaloga potrebni liderstvo i kompromisi

Zastave Srbije i Kosova na zgradi skupštine opštine Zubin potok (Foto: AP/Marjan Vučetić)

"Dijalog Beograda i Prištine nikada nije bio lak proces. Jedan od glavnih izazova oduvek je bio primena postignutih sporazuma", poručila je Ketrin Ešton, bivša visoka predstavnica Evropske unije, koja boravi na Kosovu.

Ešton je na debati, u organizaciji nevladine Balkans grupe pod nazivom "Dijalog sa Srbijom: pouke iz prošlosti za budućnost procesa", istakla potrebu većeg liderstva Aljbina Kurtija i Aleksandra Vučića kako bi se postigao kompromis u postizanju konačnog dogovora.

Ketrin Ešton je od 2009. do 2014. godine posredovala sastancima u procesu dijaloga Srbije i Kosova. U njenom prisustvu Hašim Tači i Ivica Dačić, tadašnji visoki zvaničnici dve strane, parafirali su prvi Briselski sporazum, u aprilu 2013. godina.

Ne propustite: Ko je razočaran, ko će snositi posledice i kako dalje: Šta (ni)je donela nova runda pregovora Vučića i Kurtija

"Vreme provedeno u dijalogu bilo je teško i izazovno, na momente veoma komplikovano, ali se to radilo zbog uverenja da je budućnost ovog regiona u Evropskoj uniji", ukazala je Ketrin Ešton.

Istakla je da je primena postignutih sporazuma izrazito važna - jer doprinosi boljem životu ljudi na Kosovu i u Srbiji.

"Važno je da sve zemlje regiona postanu članice Evropske unije, govorim kao neko čija je zemlja izašla iz Evropske unije, ali iz mog iskustva mogu da kažem da je važno da Kosovo i druge države postanu deo Evropske unije. To je najbolji način za ekonomski napredak i za stabilnost. Ja verujem u to i nastaviću da verujem u to", kazala je Ešton.

Ketrin Ešton, bivša visoka predstavnica Evropske unije (Foto: AP)

Prema njenim rečima, dijalog sa Srbijom je za Kosovo bio najbolji način da krene napred.

"Da bi se uradilo nešto veliko i hrabro za to je potrebno da se bude odlučan, spreman da se menja situacija. Potrebno je da budete spremni za kompromis, u Evropskoj uniji je 27 zemalja koje svakodnevno traže kompromise kako bi došle do najboljih rezultata. Ne treba odustati od svojih principa, od puta kojim ste zacrtali da vaša zemlja treba da krene, ali potrebno je naći način na koji možete da napravite promene, krenuti napred malim koracima koji će pomoći da se ostvare velike ideje", kazala je Ešton.

Ketrin Ešton rekla je i da se nada napretku u dijalogu tokom predstojećih meseci.

"Neće biti lako, ali nadam se da će se to desiti. Mnogi ljudi žele da se ostvari uspeh, posebno Miroslav Lajčak, čiji rad ne vrednuju uvek onoliko koliko treba. Sarađivali smo i neko je ko zaista veruje u budućnost Kosova", poručila je bivša visoka predstavnica Evropske unije.

Napomenula je da je spremna da pomogne dijalogu - dodavši ipak da je njeno vreme možda prošlo, što je u četvrtak napomenuo kosovski premijer.

Ne propustite: Eskobar za Glas Amerike: Od Kurtija nisam dobio uveravanja o posvećenosti normalizaciji

Mislim da je premijer (Aljbin Kurti) juče izjavio da su prošli dani Ketrin Ešton, Ivice Dačića i Hašima Tačija. U pravu je, jesu. Ti dani su gotovi, ovo je sadašnjost. Važno je da lideri EU, Kosova i Srbije budu spremni da pronađu načine i krenu u susret ciljevima koje su identifikovali, politički i ekonomski. Drago mi je ako mogu da pomognem, ali mislim da rukovodstvo treba da gleda napred“, navela je Ešton.

Na konferenciji je učestvovao i bivši zamenik pomoćnika sekretara Sjedinjenih Država za evropska i evroazijska pitanja Filip Riker, koji je rekao da su za uspeh dijaloga potrebni ozbiljni koraci i kompromisi. Rekao je da je iznenađen što se i posle deset godina u dijalogu još raspravlja o primeni sporazuma o registarskim tablicama.

Filip Riker, penzionisani američki diplomata (Foto: AP/Boris Grdanoski)

Važno je zapamtiti šta dijalog proizvodi. Mnogo kompromisnih koraka koje su čelnici smogli hrabrosti da urade, i da se osvrnu na sav taj posao i vide da se i dalje priča o registarskim tablicama, ludo! Kako ovo pomaže da se dete obrazuje ili da se nešto postigne. Čujem da ljudi ovde pričaju o principima, ali važno je znati kako uskladiti ove principe, ove vrednosti sa bezbednosnim potrebama, ekonomskim i političkim. Ove besmislene krize su stvorene umesto da se rade važnije stvari u svetu 2023. godine“, rekao je Riker.

Na konferenciji su govorili i predstavnici opozicionih političkih partija i pojedini ambasadori u Prištini. Od predstavnika Srba na skupu je bila samo Rada Trajković, savetnica kosovskog ministra za zajednice i povratak.

Bivši kosovski premijer i lider Alijanske za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj izrazio je zabrinutost, zbog kako je rekao, nedostatka komunikacije sa premijerom Aljbinom Kurtijem.

Mi kao kao opoziciona stranka nemamo priliku da doprinesemo procesu dijaloga, dok je za vreme bivših predsednika Ibrahima Rugove i Hašima Tačija bila sasvim drugačija komunikacija. Sada smo zabrinuti što nismo u mogućnosti da komuniciramo ili da doprinesemo dijalogu. Dakle, nemamo šansu da komuniciramo, nemamo okrugle stolove ili grupe koje razmatraju ovu temu“, rekao je Haradinaj.

Ne propustite: Da li je na vidiku promena kursa Zapada prema Srbiji?

Posle konferencije održana je i promocija knjige bivše visoke predstavnice Evropske unije za spoljne poslove Ketrin Ešton pod nazivom „I, šta onda? Unutar priča o diplomatiji 21. veka“.