Afrika nije jedna, integrisana cjelina. Ona ima raskošno bogatstvo istorije, resursa i tradicija, kao i puni spektar problema sa kojima se suočavaju mnoge mlade države.
Iako kontinent sa najbržim razvojem u svijetu ne igra veliku ulogu na međunarodnoj sceni, osoba koja će provesti naredne četiri godine u Bijeloj kući, bilo da je riječ o bivšem predsjedniku Donaldu Trampu ili aktuelnom Džou Bajdenu, moraće donositi odluke koje se odnose na brzo promjenjive ekonomske i bezbjednosne okolnosti u Africi.
Prema nekim mišljenjima, Trampov raniji stav prema Africi može da bude sumiran jednom veoma ružnom riječju koju je iskoristio da bi opisao afričke zemlje i Haiti.
“On je neslavno iskoristio uvredu u kontekstu mnogih zemalja u Africi. A onda je sprovodio politiku i strategiju koje su bile fokusirane na to da se pokušaju razmotriti goruća pitanja u Africi, bezbjednosni problemi, važne teme, a onda je pokušao da to zapečati. U suštini, nije tu bilo neke velike strategije“, kaže za Glas Amerike Majkl Volš sa Instituta za istraživanje spoljne politike.
Your browser doesn’t support HTML5
Američki predsjednički izbori i Afrika
Bajden je naglašavao partnerstva zasnovana na vrijednostima na tom kontinentu, ali to je u velikoj mjeri bilo u sjenci aktivnosti njegove administracije protiv ruskog uticaja u Africi i američke podrške Izraelu.
“Mislim da Afrikanci takođe zastupaju stavove izvan američke politike u Africi. Posmatraju rat na Bliskom Istoku, na primjer, rat u Gazi i američku podršku Izraelu, ili zahtjeve da afričke zemlje ne posluju i ne upuštaju se u odnose sa Rusijom", kaže Kameron Hadson iz Centra za strateške i međunarodne studije. "Tako da mislim da oni uočavaju određeni stepen licemjerja u globalnoj politici Bajdenove administracije. I to im ne stvara nove prijatelje u Africi.“
To je nešto što je istakla Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za kršenje konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu, u slučaju pred Međunarodnim krivičnim sudom.
Kada je Glas Amerike u januaru pitao Bajdenovu administraciju o tom slučaju, odgovor je bio da on nema osnova. Analitičari kažu da pitanje američkog integriteta otvara prostor suparnicima.
“Trebaće vam taj kredibilitet jer u jednom momentu neko će reći – ili će neka druga supersila da kaže – nismo preferencijalni, zaista nas nije briga za ljudska prava u bilo kojem dijelu svijeta, tako nas to čini boljim“, objašnjava za Glas Amerike Miret Mabruk sa Instituta za Bliski Istok.
Your browser doesn’t support HTML5
Zašto su izbori u SAD važni za ostatak sveta?
Hadson za Glas Amerike kaže će se naredni američki predsjednik suočiti sa veoma ohrabrenim kontinentom:
“Mislim da će se bilo koji novi američki predsjednik morati boriti sa opadajućim uticajem koji Vašington ima u Africi i na to koliko sve više afričkih država koristi vlastita prava i privilegije i sve više govore jedinstvenim glasom.“
Ipak, moguće je da se sve to i promijeni. Supruge oba kandidata su boravile u zvaničnim posjetama Keniji, Namibiji, Egiptu i Malaviju. Potpredsjednica Kamala Haris je putovala u Ganu, Tanzaniju i Zambiju. Ali ni Bajden ni Tramp nisu bili u Africi tokom predsjedničkih mandata.