Dan nakon što su objavljeni konačni rezultati prošlogodišnjeg popisa u Crnoj Gori, koji se odnose na etničku pripadnost, vjeru i maternji jezik, crnogorski politički analitičar Stefan Đukić kaže da podaci ukazuje da su "pitanja oko kojih su se lomila koplja" i koja su odgađala popis "razočarala sve koji su željeli njima da manipulišu".
"Zato što ona predstavljaju promjene koje smo imali i ranije. U Crnoj Gori i dalje imamo nejasno definisane odrednice nacije, etniciteta, jezika. Promjene iskazane popisom nisu toliko neobične, s obzirom na to da se u samom društvu mijenjala definicije šta je Crnogorac, šta je Srbin, šta je Bošnjak, a šta musliman, kako se imenuje jezik... tako da niko time ne može biti pretjerano iznenađen, osim onih koji su željeli da se promjene dese na onu, ili ovu stranu kako bi izvukli neke političke poene", navodi Đukić za Glas Amerike.
Your browser doesn’t support HTML5
Rezultati popisa u Crnoj Gori
Rezultati popisa koji se odnose na maternji jezik pokazuju da je za 43,2 odsto građana srpski jezik maternji, što je blagi rast od 0,3 odsto u odnosu na 2011. , dok se broj onih kojima je crnogorski maternji smanjio sa 37 na 34,5 odsto.
Komentarišući mogućnost ustavnih promjena, odnosno dopuna u dijelu jezika, nakon popisa, te mogućnost da srpski dobije status službenog jezika, što su najavljivali i lidrei nekadašnjeg DF-a, Đukić kaže da "s obzirom na to kako je ustavno zaštićeno pitanje službenog jezika ne vidi kako bi moglo doći do bilo kakve promjene na tom fonu".
"Da je bila promjena od 50 procenata, ili dvije trećine onda bi možda reakcija bila toliko jaka da bi se možda preskočio taj ustavni prag. Ovako, ne vidim način da se tu pravi promjena, jer postoje dovoljno jaka ograničenja u pogledu zakonske regulative", navodi Đukić.
Đukić vjeruje da zagovornici promjene statusa srpskog jezika u Crnoj Gori, kojim bi bilo propisano da je on službeni, a ne kao do sada jezik "u službenoj upotrebi", "neće praviti neke stvarne promjene na tu temu".
"Oni mogu samo da govore kako je Ustav nepravedan, jer je prvi u njemu drugorangirani jezik, ali neće praviti neke stvarne promjene u vezi sa tim", smatra Đukić.
Stefan Đukić, politički analitičar
On, takođe, podsjeća na nedavnu izjavu jednog od lidera nekadašnjeg DF-a Milana Kneževića koji je kazao da će otvoriti pitanje uvođenja srpskog kao službenog jezika u Crnoj Gori ukoliko procenat onih koji se na popisu izjasne da im je srpski maternji bude iznad 50 procenata.
"Vjerujem da će broj građana koji će se izjasniti da govore srpskim jezikom bude preko 50 odsto. Ukoliko se to desi pokrenućemo inicijativu, naravno u razgovoru sa kolegama iz parlamentarne većine, da normiramo srpski jezik kao službeni, naravno sa crnogorskim" , kazao je nedavno Knežević za TV Vijesti.
Analitičar Đukić smatra da je Knežević takvom izjavom, zapravo napravio "izvjestan manevarski prostor da bi odustali od tog nauma".
Ono što je novina između dva popisa u Crnoj Gori je porast broja Rusa, koji su sa 2, 6 odsto, odnosno 12.824, sada peta po veličini nacionalna zajednica u Crnoj Gori.
Na popisu 2011. nije bilo Ukrajinaca, dok ih je sada 3,087, što je pola procenta. Đukić, međutim, ukazuje da je sredinom prošle godine veliki broj Rusa i Ukrajinaca, nakon velikog talasa dolazaka, počeo da napušta Crnu Goru , "tako da ne znamo da li ih sada ima toliko".
Ne propustite: Marš podrške Ukrajini u Podgorici, Crna Gora pozvana da što prije usvoji sankcije Rusiji"Ne znamo tačan broj i ne znamo da li su se naselili za stalno", navodi on.
Komentarišući ono što je pokazao poslednji popis stanovništva u Crnoj Gori, Đukić kaže treba da nas zabrine "što smo sve starija nacija, što je broj građana u stagnaciji, ljudi se iseljavaju, a popisanog odraslog stanovništva je manje nego što se nalazi u biračkom spisku".
On, takođe, ukazuje da je pedeset odsto crnogorskog stanovništva vezano samo za tri opštine, te da se povećava broj opština iz kojih se ljudi iseljavaju.
Najveći broj stanovnika, prema juče objavljenim rezultatima popisa, ima Podgorica i to 179 505, što predstavlja 28,78 odsto stanovništva Crne Gore, zatim slijede Nikšić i Bar. U te tri opštine skoncentrisano je oko 46,67 ukupnog stanovništva Crne Gore. Prosječna starost stanovništva Crne Gore je 39,73 godina.
Prema rezultatima popisa sprovedenog krajem prošle godine broj stanovnika u Crnoj Gori skoro nepromijenjen, veći je 0, 6 odsto u odnosu na popis 2011. i sada iznosi 623.633, Crnogorci su sa 41,12 procenata najbrojnija etnička grupa, dok je Srba 32,93 odsto.
Podaci ukazuju da je, u odnosu na popis 2011. kada se 45 odsto stanovništva izjasnilo kao Crnogorci taj broj sada nešto manji, dok je u odnosu na 2011. skoro četiri odsto više onih koji se izjašnjavaju kao Srbi, kojih je tada bilo 29 procenata.
Poslednji popis u Crnoj Gori pokazuje da je, u odnosu onaj iz 2011, porastao broj Bošnjaka za 5.351, odnosno sa 8,64 odsto na 9,45 procenta, dok je procenat Albanaca skoro nepromijenjen, oko pet odsto.
Panorama Podgorice.
Manji je, međutim, broj onih koji su se na poslednjem popisu izjasnili kao Muslimani, sada je taj procenat 1,63, dok je 2011. bio 3, 31 procenat.
Živković: Rezultati popisa pokazali da etnički inženjering u Crnoj Gori nije uspio
Komentarišući rezultate popisa stanovništva u Crnoj Gori lider opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković kaže da je “Crna Gora očuvala građanski karakter, uprkos nastojanju da se etno–federalizuje”.
"Etnički inženjering nije uspio. Vlast u Srbiji je bila zainteresovana sa popis. Postojali su veliki pritisak i propaganda. Možemo konstatovati da je Crna Gora pokazala da ima čvrsto multietničko jezgro", naveo je Živković na konferenciji za novinare.
Živković je podsjetio da se od njihove političke konkurencije kontinuirano čuje priča kako je neophodno pristupiti promjenama Ustava, naročito u dijelu koji se tiče jezika i simbola.
“Prvenstveno lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević su govorili kako je neophodno promijeniti Ustav ukoliko se na popisu preko 50 odsto građana izjasni da govori srpskim jezikom. Oni su imali mnogo veća očekivanja od ovog popisa i kada se govori o nacionalnoj strukturi i o jeziku. Vidimo da je procenat onih koji govore srpskim isti kao 2011. godine. I šta ćemo sad. Pričati o diskriminaciji kako je neko bio ugrožen da se izjasni kako želi, to pada u vodu nakon objavljivanja rezultata popisa", naveo je Živković.
Ne propustite: Blizu 70 odsto građana želi da Crna Gora ostane nezavisna, 55 odsto podržava članstvo u NATOOn naglašava da imamo jasno utvrđeno pravilo, "u Crnoj Gori imamo crnogorski jezik kao jezik države", dodajući da su se oni koji govore srpskim jezikom na ovom popisu izjasnili kao i 2011. godine.
Odgovorajući na pitanje o nezvaničnim informacijama da se “59,5 hiljada građana iz inostranstva, pretežno iz Srbije i Bosne i Hercegovine, izjasnilo da govori srpskim jezikom,” Živković je rekao da će se na osnovu detaljne analize doći do drugačijih procenata od onih koji su predstavljeni .
“Kada govorimo o procentu onih koji su na stalnom boravku u Crnoj Gori , a nemaju državljanstvo Crne Gore, tek ćemo na bazi uporednih podataka i analize doći do drugačijih procenata od ovih. Ukoliko bi uzeli u obzir broj nacionalno izjašnjenih Crnogoraca u odnosu na broj državljana taj procenat bi bio mnogo veći, u to nema dileme. Radi se o tome da se uzima procenat izjašnjenih nacionalnih zajednica, nacionalnih struktura u odnosu na ukupan broj popisanih stanovnika. Ukoliko bi uzeli u obzir ono što je referentni momenat, a to je broj državljana Crne Gore, onda bi došli do potpuno drugačijih podataka i ti podaci govore u prilog činjenici da se ne može mijenjati etnička slika Crne Gore, niti se mogu ti podaci uzimati kao referentni u smislu promjene Ustava. To naša politička konkurencija shvata, to vide i vlasti u Beogradu, koje su silno željele da promjene etničku strukturu Crne Gore. U tome, međutim, nisu uspjeli, nije uspjela ni propaganda…”, naveo je Živković.
Iz Uprave za statistiku MONSTAT saopšteno je u srijedu da od 623.633 stanovnika koji žive u Crnoj Gori, njih 565.804 ima crnogorsko državljanstvo.
“Kad se po nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti posmatraju samo državljani Crne Gore Crnogoraca ima 252.207 odnosno 44,57 odsto, Srba 187.309 ili 33,1 odsto”, saopšteno je iz uprave.
U istom kontekstu, Bošnjaka ima 55.493 ili 9,81 odsto, Albanaca 28.388 odnosno 5,02 od odsto.
Spajić: Jedini pravi pobjednik Popisa stanovništva evropska i građanska Crna Gora.
Premijer Milojko Spajić kazao je da jedini pravi pobjednik Popisa stanovništva evropska i građanska Crna Gora. On je na mreži Iks (X) dodao da je on obavljen po najvišim standardima.
"Jedini pravi pobjednik popisa, koji je obavljen po najvišim standardima, je evropska, građanska Crna Gora, koja je dovoljno velika za sve nas", napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Premijer je kazao i da je godina sprovođenja Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova referentna tačka u istoriji jedne države i društva te istakao da je "saopštavanje rezultata više od same statistike jer postavlja okvir za kreiranje politika i pravce daljeg razvoja Crne Gore".
"Sada nam predstoji da na temelju dobijenih podataka radimo na novim politikama kojima ćemo unaprijediti kvalitet života naših građana i graditi našu evropsku budućnost", naveo je premijer.
U video obraćanju, Spajić je kazao i da zabrinjava trend da je prosječna starost naših građana, uprkos mlađoj populaciji stranaca koja je došla da živi kod nas, porasla na 39.7 godina, što je, kako kaže, "alarmantan podatak".