Zelenski stigao u SAD sa "planom pobede"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski prisustvuje konferenciji za novinare nakon bilateralnog sastanka na marginama samita G7, u Fazanu, Italija, 13. juna 2024. (foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski doputovao je u nedelju uveče u Sjedinjene Američke Države (SAD) kako bi izložio "plan pobede" svom najbližem savezniku i pokušao da utiče na politiku Bele kuće o ruskoj agresiji na Ukrajinu, bez obzira na to ko pobedi na izborima u novembru.

"Stigli smo u Sjedinjene Države. Glavni cilj je da ojačamo Ukrajinu i zaštitimo sve naše ljude. Ovaj rat može da završi samo pravednim mirom kroz međunarodne napore. Plan pobede Ukrajine biće na stolu svih naših saveznika", objavio je Zelenski na mreži Eks.

U video poruci iz svog aviona je kazao da pre Njujorka i Vašingtona odlazi u Penslvaniju - u "posebnu posetu".

"Ova jesen će biti odlučujuća za nastavak rata", rekao je dodajući da će američki predsednik Džo Bajden biti prvi koji će detaljno videti ukrajinske predloge za okončanje rata sa Rusijom.

Zelenski je rekao da tokom posete, prilikom koje će se obratiti i Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (GSUN), želi da predstavi plan i dvoma predsedničkih kandidata - Kamali Haris i Donaldu Trampu.

On je kazao da će, ukoliko Zapad podrži "plan pobede" - to imati širok uticaj na Moskvu i da bi to moglo da primora ruskog predsednika Vladimira Putina da rat okonča diplomatskim putem.

"Plan pobede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera od sada do kraja decembra", rekao je Zelenski novinarima u petak.

Dodao je da će taj plan delovati kao "most" za drugi samit o miru koji Kijev želi da održi kasnije ove godine i na koji će pozvati i Rusiju.

"Ne postoji alternativa miru. Nema zamrzavanja rata ili bilo kakvih drugih manipulacija koje bi jednostavno odložile rusku agresiju na neku drugu fazu", istakao je.

Ne propustite: Zelenski: Uspeh plana za pobedu Ukrajine zavisi od poteza Zapada

Ipak, dve strane ostaju udaljene.

Zelenski želi Ukrajinu unutar NATO-a i Evropske unije, a da Rusiju protera sa cele ukrajinske teritorije, što se, kako kaže - može postići diplomatskim putem.

S druge strane - Putin kaže da mirovni pregovori mogu da počnu jedino ako Kijev prepusti delove istočne i južne Ukrajine Rusiji i odustane od svog plana za članstvo u NATO-u.

Rusija je u subotu objavila da neće učestvovati na drugom samitu o Ukrajini.

"Samit će imati iste ciljeve: promovisanje iluzorne formule Zelenskog za bilo kakvu osnovu za rešavanje sukoba, dobiti podršku većine sveta i iskoristiti je da Rusiji postavi ultimatum kapitulacije", izjavila je portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova.

Putovanje Zelenskog u SAD dolazi u opasnom trenutku za Ukrajinu, piše Rojters i navodi da bi eventualna pobeda Donalda Trampa na izborima 5. novembra mogla da podstakne resetovanje politike Vašingtona prema Ukrajini, koja se u velikoj meri oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku.

Tokom nedavne televizijske debate, Tramp je odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobedi Rusiju, ali je naveo da će, ukoliko pobedi, nastojati da okonča rat pre nego što preuzme dužnost. Kamala Haris ga je zbog toga optužila da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori u SAD približavaju, Kijev je preuzeo inicijativu i pokazao snagu, brzo zauzevši deo ruske teritorije tokom visokorizičnog upada u oblast Kursk 6. avgusta, pri tom promovišući novo oružje koje uključuje "projektil za bespilotne letelice" i balističko oružje, uz izvođenje brojnih udara dronovima.

Rusija je potom pojačala napade bespilotnim letelicama i raketama, primila iranske balističke rakete, naredila povećavanje veličine svoje vojske, promenila nuklearnu doktrinu i pojačala svoju ofanzivu na istoku Ukrajine.

Ne propustite: Rusija tvrdi da napreduje ka Pokrovsku, Šolc poziva na intenziviranje napora za okončanje sukoba

"Bajdenova odluka"

Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je da predsednik Džo Bajden želi da razgovara o „sveobuhvatnoj strategiji za uspeh u ratu“ Ukrajine protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od malog broja tačaka i da „sve te tačke zavise od Bajdenove, a ne Putinove odluke“.

Ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Kovalenko, rekao je da bi Zelenski mogao tražiti dugoročna uveravanja o pomoći do 2025. i neku vrstu deklaracije o post-Bajdenovom kontinuitetu kao podršku.

"Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će to na neki način, u političkom i vojno-političkom smislu, biti ključni trenutak", rekao je on.

Zelenski je gotovo siguran da će ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare dugog dometa na Rusiju, potez za koji je Moskva rekla da će članice NATO-a učiniti direktnim učesnicima u ratu i izazvati odgovor.

Ukrajina želi da izvrši udar na vojne objekte do 300 km (186 milja) unutar Rusije, kao što su aerodromi na kojima se nalaze jurišni helikopteri i ratni avioni.

Ne propustite: Zašto Ukrajina želi da gađa mete u Rusiji zapadnim raketama dugog dometa?

Vašington je rekao da ublažavanje tih ograničenja ne vidi kao promenu igre na bojnom polju.

Rusija, koja trenutno okupira 18 odsto ukrajinske teritorije, bila je u ofanzivi od prošlog oktobra, a u avgustu je zabeležila svoj najbrži napredak u poslednjih mesec dana.

Ukrajinsko uporište u ruskoj oblasti Kursk moglo bi da posluži kao moneta za pregovore ili kao polisa osiguranja od bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na sadašnji način.

Ali Kijev bi morao da zadrži teritoriju usred ozbiljnih izazova ljudstva protiv mnogo većeg neprijatelja.

U međuvremenu, Rusija napreduje ka transportnom čvorištu Pokrovsk. Njeno zauzimanje moglo bi da izazove haos u ukrajinskoj logistici i otvori nove linije napada.