Republikanci izabrali lidera Predstavničkog doma posle višenedeljnog haosa

Republikanski kongresmen Majk Džonson uoči glasanja u Predstavničkom domu (Foto: TOM BRENNER / AFP)

Republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa u srijedu su izabrali kongresmena iz Luizijane Majka Džonsona za predsjedavajućeg, nakon haotičnog procesa protekle tri nedelje tokom kojeg nisu mogli da se ujedine oko jednog kandidata.

Za Džonsona (51) je glasalo 220 članova donjeg doma Kongresa, dok je 209 bilo protiv. Džonson je bio četvrti republikanski kandidat za tu poziciju nakon što je Kevin Mekarti smijenjen s položaja predsjedavajućeg.

"Želimo da saveznici širom svijeta znaju da ovaj dom ponovo obavlja svoju dužnost", rekao je Džonson posle izbora.

U svojoj prvoj odluci posle više od tri nedelje blokade, Predstavnički dom u četvrtak popodne je usvojio rezoluciju kojom se izražava podrška Izraelu i osuđuje Hamas. Neobavezujuća rezolucija, za koju je glasalo 412 prema 10 članova, dok je šestoro glasalo samo da su "prisutni", odražava tradicionalno snažnu podršku u Kongresu za jevrejsku državu. Neobavezujuća rezolcuija potvrđuje američku predanost Izraelu i poziva Hamas na hitan prekid vatre i puštanje svih talaca.

Majk Džonson je konzervativni kongresmen koji je podsticao republikanace da podrže pravne napore bivšeg predsjednika Donalda Trampa da poništi izborni poraz 2020. godine. Nakon što je imenovan za kandidata za predsjedavajućeg, odbio je da odgovara na pitanja o tim naporima.

"Džo Bajden je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020. godine. Negiranje izbornog rezultata neće promijeniti tu realnost - sada i nikada", rekao je lider demokrata Hakim Džefris prije nego što je pozvao Džonsona da izađe da podijum.

Međutim, predsednik Džo Bajden rekao je u srijedu, takođe na pitanje novinara, da ne brine zbog mogućeg osporavanja izbornog rezultata 2024. godine. Bajden je čestitao Džonsonu izbor za predsjedavajućeg, poručio da je spreman da sarađuje "u dobroj vjeri" sa njim i naglasio da je potrebno brzo djelovati da bi se rešavale bezbjednosne potrebe i izbjeglo zatvaranje vlade za 22 dana.

"Iako postoje neslaganja u pogledu važnih pitanja, trebalo bi da postoji obostrani napor da pronađemo zajednički jezik gdje god možemo. Ovo je vrijeme da svi djelujemo odgovorno i da dobrobit Amerikanaca i svakodnevne prioritete američkih porodica stavimo iznad stranačke ostrašćenosti", naveo je Bajden u saopštenju. Iz Bijele kuće je kasnije saopšteno da je Bajden telefonom razgovarao sa Džonsonom.

Džonson je prvi put u Predstavnički dom izabran 2016. godine i predsjedavajući je sa najmanje iskustva poslednjih decenija, mada je zauzimao nekoliko liderskih pozicija.

Ne propustite: Kriza u Kongresu: Republikanci ponovo bez kandidata za lidera Predstavničkog doma

Godinama se zalagao za konzervativne prijedloge, uključujući molitve u školama, zabranu hirurških zahvata za promjenu pola to zabranu obaveznog nošenja maski u avionima. Takože je podržavao pooštravanje imigracione politike i restrikcije na abortus.

U utorak veče je njegovu kandidaturu podržalo 128 republikanskih kolega, dok je na drugom mjestu bio Mekarti - koji se nije kandidovao - sa 43 glasa.

Republikanci imaju tijesnu većinu u donjem domu Kongresa, 221 naprema 212, a demokrate su bile ujedinjene u podršci svom lideru Hakimu Džefrisu. Zbog tog odnosa snaga, republikanski kandidat mogao je da priušti da izgubi samo nekoliko glasova republikanskih kolega da bi prostom većinom bio izabran za predsjedavajućeg.

Republikanci su izabrali Džonsona nakon što je kongresmen Tom Emer, jedan od republikanskih lidera u Predstavničkom domu, u utorak povukao kandidaturu.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži podržao kandidaturu Džonsona, a posle glasanja mu je čestitao i poručio da je zaslužan za njegov izbor.

Položaj predsjedavajućeg Predstavničkog doma bio je upražnjen od 3. oktobra, kada je osmoro republikanaca zajedno sa 212 demokrata glasalo za Mekartijevu smjenu. To je bilo prvi put u američkoj istoriji da je smijenjen lidera donjeg doma Kongresa.

Desničarsko krilo Republikanske stranke bilo je nezadovoljno Mekartijem zato što je uz pomoć demokrata usvojio zakonski prijedlog za privremeno finansiranje vlade da bi se izbjeglo njeno djelimično zatvaranje.

Ne propustite: Iako vlada ostaje otvorena, intenziviraju se politički sukobi u SAD

Od Mekartijeve smjene, republikanci nisu uspijevali da se dogovore o njegovom nasljedniku. Prvo su nominovali Stiva Skalisa iz Luizijane koji nije uspio da pridobije dovoljnu podršku. Zatim su kandidovali konzervativnog kongresmena iz Ohaja Džima Džordana, Trampovog saveznika.

Međutim, ni Džordan nije uspio da osvoji većinu od 217 glasova, a tokom tri runde glasanja gubio je sve više glasova.

Spor u Republikanskoj stranci blokirao je rad Predstavničkog doma, a samim tim i Kongresa, s obzirom na to da se zakonski prijedlogi usvajaju u oba doma. U međuvremenu se približava rok za usvajanje novog budžeta za vladu 17. novembra. Ako ne bude usvojen do tog datuma, vlada će biti djelimično zatvorena.

U pismu kolegama, Džonson je obećao da će raditi na usvajanju budžeta i da će osigurati da se vlada ne zatvori.

Takođe će morati da odgovori na zahtjev koji je predsjednik Džo Bajden uputio Kongresu da odobri pomoć za Izrael, Ukrajinu i pograničnu bezbjednost u iznosu od 106 milijardi dolara. Njegove republikanske kolege podržavaju izdvajanje sredstava za Izrael i granicu, ali su podijeljene u pogledu pomoći Ukrajini.

Predsjedavajući Predstavničkog doma je drugi po redu da zamijeni predsjednika.