Izdvajanje novca za vojne namjene u Evropi raslo je rekordnom brzinom tokom 2022. godine, te je dostiglo nivo nezabilježen od Hladnog rata, a glavni uzrok je invazija Rusije na Ukrajinu, objavili su istraživači Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.
Ovakav trend u Evropi doprinio je da globalna vojna potrošna dostigne osmi uzastopni rekord od 2.240 milijardi dolara, ili 2,2% svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP).
"To je podstaknuto ratom u Ukrajini, koji je doveo do veće potrošnje evropskih budžeta, ali i neriješenim i pogoršavajućim tenzijama u istočnoj Aziji između SAD i Kine", rekao je za AFP istraživač Nan Tian, jedan od koautora studije.
Grafika pokazuje 40 zemalja sa najvećim izdvajanjima za vojsku u 2022. godini. Svi iznosi su u američkim dolarima. Izvor: Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira.
Evropa je 2022. godine, koju je obilježila ruska invazija na Ukrajinu, potrošila 13% više novca na svoje vojske nego u 2021. godini.
Istraživači su naveli da ta cifra ne uzima u obzir velike stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila još veća.
Riječ je o najvećem porastu u više od 30 godina i povratku na nivo potrošnje iz 1989. kada je pao Berlinski zid.
"U Evropi je to na najvišem nivou od kraja Hladnog rata", rekao je Tian.
Ne propustite: Američki tenkovi Ejbrams stižu u maju u Nemačku, počinje obuka ukrajinskih vojnikaSamo Ukrajina je povećala svoju potrošnju sedam puta, na 44 milijarde dolara, ili trećinu svog BDP-a. Država je dodatno imala koristi od milijardi dolara donacija oružja iz inostranstva, navodi se u studiji.
Istovremeno, prema procjenama, ruska potrošnja je prošle godine bila veća za 9,2%.
"Bez obzira na to da li ćete (iz računice) ukloniti dvije zaraćene nacije, evropska potrošnja je i dalje prilično porasla", rekao je Tian.
Izdvajanja u Evropi, koja su 2022. iznosila 480 milijardi dolara, već su porasla za trećinu u protekloj deceniji, a očekuje se da će se trend nastaviti i ubrzati u narednoj deceniji.
Tian kaže da bi kontinent potencijalno mogao vidjeti nivoe rasta slične onima iz 2022. godine i u narednih nekoliko godina.
SAD i Kina čine polovinu potrošnje
Nakon naglog pada 1990-ih, globalni vojni rashodi rastu od 2000-ih.
Preokret je u početku bio rezultat velikih kineskih ulaganja u vojsku, nakon čega su uslijedile tenzije sa Rusijom nakon njene aneksije Krima 2014. godine.
Samo na SAD otpada 39% globalnih izdvajanja za vojsku. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu sa 13%, ove dvije zemlje su činile više od polovine svjetske vojne potrošnje u 2022. godini.
Slijede države koje značajno zaostaju za takvim ciframa: Rusija sa 3,9 odsto, Indija sa 3,6 i Saudijska Arabija sa 3,3 odsto.
"Kina sve više ulaže u svoje pomorske snage kao način da proširi svoj doseg na Tajvan, a zatim i dalje od Južnog kineskog mora", rekao je Tian.
Najveća izdvajanja u Evropi ima Britanija, koja ukupno zauzima šesto mjesto i čini 3,1% globalnih rashoda, ispred Njemačke sa 2,5% i Francuske sa 2,4% - u te iznose su uključene i donacije Ukrajini.
Tian kaže da je Britanija drugi po veličini donator Ukrajini, iza SAD.
Ne propustite: Američki sistemi "Patriot" stigli u UkrajinuZemlje poput Poljske, Holandije i Švedske bile su među evropskim zemljama koje su najviše povećale vojna ulaganja tokom protekle decenije.
Moderno i skupo naoružanje takođe objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 američka borbena aviona F-35.