Ministri unutrašnih poslova država članica Evropske unije i šengenskog prostora u četvrtak su jednoglasno potvrdili ulazak Hrvatske u Šengenski sporazum od 1. januara 2023.
Informaciju regionalnih medija potvrdio je i premijer Andrej Plenković, koji je rekao da su ostvareni strateški ciljevi i da će najveće koristi od njih imati građani i privreda Hrvatske.
Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica #Schengen! U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve @VladaRH, od kojih će najveću korist imati 🇭🇷 građani i gospodarstvo!✅ #Eurozone ✅ #Schengen pic.twitter.com/mPCGMpGZ1E
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 8, 2022
Brisanje unutrašnjih granica sa ostalim zemljama EU, koje su članice Šengena, komentarisao je i hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.
"Hrvatska je u Šengenu! Na našem evropskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uslove, prošli dug i zahtevan proces te je na Veću za unutrašnje poslove odluka donesena uz potpunu saglasnost", tvitovao je on.
Hrvatska je u Schengenu! Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju. S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi – građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU. pic.twitter.com/zgwM3aiy7t
— Davor Božinović (@DavorBozinovic) December 8, 2022
"S Hrvatskom u Šengenu Schengenu na dobitku su svi – građani, privreda, Hrvatska i EU", dodao je on.
Regionalna N1 ocenjuje da će ulazak Hrvatske u Šengen zonu za susedne zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, značiti komplikovaniju proceduru prilikom ulaska u Hrvatsku, budući da njene granice sada postaju spoljne granice EU.
Podseća se i na upozorenja iz Evropske unije o mogućem vraćanju viza građanima zemalja Zapadnog Balkana, ukoliko one ne usklade svoju viznu politiku sa evropskom i ukoliko se ne umanji pritisak ilegalnih migranata koji iz regiona ulaze u EU.
Ne propustite: Češka traži da se razmotri suspenzija bezviznog režima za Zapadni BalkanPodsetimo, u aprilu je EU odlučila da će za građane zemalja kojima nisu potrebne vize za ulazak u Uniju - što znači i za ulazak u Hrvatsku - biti neophodno podnošenje elektronskog zahteva i čekanje odobrenja za prelazak granice, a da obrada zahteva može trajati do 30 dana.
Sistem Evropskog sistema za informacije o putovanjima i odobravanja putovanja (ETIAS) u funkciju bi trebalo da bude pušten sledeće godine, poodnošenje zahteva potrebno biće porebno za sva putovanja kraća od 90 dana, u koja spadaju turistička, poslovna, medicinska putovanja, kao i tranzit kroz zemlje EU svim prevoznim sredstvima.
Svi podnosioci zahteva starosti između 18 i 70 godina moraće elektronski da plate naknadu u iznosu od 7 evra po zahtevu, preneli su tada mediji.